Brisel, 5.6.2008 - U okviru višesatne debate o aktivnostima Evropske unije na meðunarodnoj sceni, Visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost Havijer Solana izjavio je da su rezulati nedavnih izbora u Srbiji i pobjeda poroevropskog bloka "povezani s djelovanjem Evropske unije", te izrazio nadu da æe Srbija "uskoro dobiti vladu koja æe svojim odluènim djelovanjem povesti ovu zemlju na putu ka evropskim integarcijama".

"Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom je potpisan, izbori su završeni uspješno zahvaljuæi i djelovanju EU. I dalje se nadamo da æe u Srbiji biti formirana proevropska vlada koja æe snažno i odluèno raditi na evropskoj buduænosti Srbije. Što se Kosova tièe, tu djelujemo na globalnom planu - ukljuèujuæi meðunarodno prisustvo, aktivnosti na ustavnim promjenama, naš doprinos na planu institucionalne organizacije Kosova koja je u toku... Sve se ovo razvija u dobrom pravcu, ukljuèujuæi i realizaciju plana o postepenom razmješatanju Euleksa. Nadam se da æu za nekoliko dana imati priliku da vas izvijestim i o novom progresu u toj oblasti", rekao je Solana u Evropskom parlamentu.

Brisel, 05.06.2008. - "Odluku Predsjedništva Bosne i Hercegovine o prihvatanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog sporazuma izmeðu EU i BiH, kao i preporuku Predsjedništva da se ogranièi broj zvaniènika na potpsivanju Sporazumna 16. juna u Luksemburgu, smatramo razumnim i dobrodošlim potezima" - ocijenjeno je danas u sjedištu Evropske komisije, Sekretarijatu Vijeæa ministara EU i u slovenaèkom predsjedništvu EU u Briselu.

U Generalnom sekretarijatu EU i Uredu za meðunarodne ugovore i protokol "nastupilo je olakšanje" nakon što je Predsjedništvo BiH na zasijedanju u srijedu ocijenilo da "potpisivanje Sporazuma o pridruživanju jeste važan trenutak za Bosnu i Hercegovinu, ali da to ne znaèi da u Luksemburgu treba da bude ogroman broj zvaniènika". Najviši organ u državi je takoðe preporuèio "svima koji odluèuju o tome ko æe iæi na potpisivanje Sporazuma, da se ponašaju racionalno i u skladu s moguænostima BiH".

Brisel, 4. juna/lipnja - Nakon što su šefovi država ili vlada EU u martu podržali osnivanje Mediteranske unije kao nadogradnju ranije uspostavljenog Barcelosnkog procesa za Sredozemlje, zastupnici socijalistièke frakcije u Evropskom parlamentu predložili su uspostavu Crnomorske unije, kao okvir za multilateralnu saradnju izmeðu EU i zemalja koje izlaze na Crno more.

Prijedlog socijalista ušao je u izviještaj o strategiji proširenja EU koje u ime demokršæanskih zastupnika u Evropskom parlamentu priprema Elmar Brok, o kojem æe se Spoljnopolitièki odbor EP izjašnjavati 24. juna.

Brok je prihvatio prijedloge/amandmane holandskog zastupnika Jan Marinusa Virzme (Wiersme)  i austrijskog poslanika Hansa Svobode (Hannesa Swoboda) kojima se predlaže uspostava "specifiènih ugovornih odnosa" izmeðu zemalja èlanica EU sa državama ne-èlanicama koje izlaze na Crno more - Turskom, Rusijom, Ukrajinom, Gruzijom i Moldavijom.

Brisel, 3. juna (lipnja 2008.) - U 15-èlanoj eurozoni u prvom tromjeseèju 2008. godine privredni rast je za 0,8 posto veæi u odnosu na prethodno tromjeseèje, a u istom postotku rast privrednih aktivnosti zabilježila je i Europska unija u cijelosti - navodi se u izvještaju evropskog ureda za statistiku Eurostata.

Eurostat je tako revidirao svoje ranije procjene o 0,7-postotnom rastu u eurozoni i EU, objavljene u prošlom mjesecu.

Na godišnjem nivou sezonski usklaðene privredne aktivnosti u eurozoni su uveæane za 2,2 posto, dakle isto kao i u prethodnom tromjeseèju. Na nivou cijele EU-27 privredni rast u prvom  tromjeseèju 2008. godine u usporedbi s istim razdobljem godinu ranije, u prosjeku je iznosio 2,5 posto. Znaèajan doprinos rastu aktivnosti dali su snažniji zamah privrednih kretanja u Njemaèkoj, gdje je rast veæi za 1,5 posto u prvom tromjeseèju ove u usporedbi sa svega 0,3 posto u usporedbi sa zadnjim tromjeseèjem prošle godine.Usporedbe radi, vodeæe privrede svijeta - SAD i Japan u istom su tromjeseèju ove godine zabilježile stopu rasta od 0,8 odnosno 0,2 posto

Brisel, 23. 04.2008.  - "Nekontrolisani porast cijena osnovnih prehrambenih artikala poèetak je svjetske humanitarne katastrofe", izjavio je evropski komesar za razvoj i humanitarnu pomoæ Luj Mišel i objavio da je EU odobrila hitnu pomoæ najugroženijima u iznosu od 117, 25 miliona eura. Danas odobreni fond za suzbijanje rasta cijena hrane èini polovinu od ukupnog ovogodišnjeg budžeta za humanitarnu pomoæ EU u hrani. U odnosu na prošlu godinu, evropski budžet za ove namjene je udvostruèen, ali i dalje zaostaje za Sjedinjenim Amerièkim Državama koje su i najveæi svjetski davalac pomoæi u hrani.

Govreæi pred Evropskim parlamentom u Strazburu, komesar Mišel je rekao da su milioni ljudi širom svijeta "izloženi riziku gladi, zbog èega se cijenama hrane i traženjem globalnih rješenja treba baviti na globalnom nivou, ali bez odlaganja - veæ sada kada prijeti dalja eskalacija ovog problema".

Mišel je podsjetio da su  od 2000-te godine, dolarske cijene žita poveæane tri puta, cijene riže i kukuruza dva puta, a poèetak 2008. donio je novo poveæanje ukupnih cijena hrane od 20 posto, što je izazvalo ili æe izazvati brojne nerede u mnogim državama koje su najviše pogoðene nekontrolisanim talasom poskupljenja. On je zato pozvao na "zelenu revoluciju" prije svega na afrièkom kontinentu, jer je upravo afrièka poljoprivreda u ovom trenutku najmanje produktivna, iako raspolaže znaèajnim  potencijalom za razvoj prehrambene industrije. 

Bruxelles, 26. maja. 2008. - Ceremonija otvaranja dijaloga izmeðu EU i BiH o stvaranju uslova za bezvizni režim za sve gradjane BiH, završena je, kao i obièno kurtoaznim porukama, slatkorjeèivim obeæanjma i nadom s obje strane da æe višegodišnja neosnovana izolacija graðana BiH u dogledno vrijeme postati ružni dio varijabilne evropske politike prema veæini zemalja zapadnog Balkana.

Na pitanje, kada bi Bosna i Hercegovina mogla konaèno dobiti i svoju „mapu puta" s listom konkretnih uslova i postupaka koji od ceremonijalnog otaranja dijalga, vode do potpune slobode kretanja svih graðana BiH -  ni potpredsjdnik Evropske komisije Jacques Berrot, ni evropski povjerenik za proširenje Olli Rehn, niti presdjedavajuæi Vijeæa ministara BiH, Nikola Špiriæ, nisu mogli odgovoriti. Jer, kako su istakli, pravi poslovi na standardizaciji putnih isprava, sigurnosti personalnih podataka gaðana, na izmjenama nekih zakona i osposobljavanju državnih institucija za nove zadatke - tek predstoje.

Brisel, 25.maj 2008. - Na pitanje zbog èega se prošle sedmice u sjedištu UN u Njujorku pnovo zalagao za zatvaranje Ureda OHR-a, ako mu je poznato da EU o ovom pitanju ima drugaèije mišljenje, Špiriæ je odgovorio da su „ostvareni uspjesi u BiH najbolji argumenti protiv OHR-a".

„Uvjeren sam da je model vladanja Bosnom i Hercegovinom uz pomoæ bonskih ovlasti potrošena formula za zadatke koji su pred nama. Ipak, prije donošenja konaène odluke o zatvaranju OHR-a trebalo bi vrlo ozbiljno i zrelo procijeniti da li su domaæe institucije dovoljno razvijene da bi mogle preuzeti na sebe nove izazove ili nisu. Umjesto takve studijske analize naših sposobnosti, ponovo se otvorila rasprava koja nije u interesu BiH o tobožnjim prijateljima i neprijateljima OHR-a, što je smiješno. Meðunarodna zajednica je uradila mnogo dobrih stvari u BiH, ali nije ni bezgrešna. Naprosto je došlo vrijeme da se potraže novi modeli koji æe dozvoliti Bosni i Hercegovini da proživi fazu otrežnjenja, jer nisam nikada èuo za prièu po kojoj su djeca, nakon smrti roditelja, donijeli odluku da zapale kuæu u kojoj su roðeni", izjavio je Špiriæ.

Brisel, 02.06.2008. - Tokom višednevnog boravka parlamentarne delegacije Bosne i Hercegovine u Briselu, bilo je brojnih prilika za predstavljanje BiH u svjetlu najnovijih reformskih pomaka i za razmjenu iskustava s predstavnicima onih zemalja koje su prije ili kasnije preboljele tranzicijske bolesti kroz koje, sa više ili manje uspjeha, prolazi veæina balkanskih zemalja posljednjih godina.

Meðu najpoželjnijim sagornicima u sjedištu Evropske unije, poslanicima iz zemalja koje su nastale raspadom bivše SFRJ, bili slovenaèki zastupnici u Evropskom parlamentu i državni predstavnici Slovenije u drugim zajednièkim institucijama, buduæi da je ova mala, nekadašnja federalna jedinica zajednièke Jugoslavije, dobila priliku da bude prva meðu zemljama bivšeg socijalistièkog bloka koja je u proteklih pet mjeseci predsjedavala Evropskom unijom. Pri isteku mandata, posljednjeg dana ovog mjeseca, 'štafetnu palicu' predsjedavajuæeg preuzima velika, moæna i jedna od šest najstarijih èlanica Unije - Francuska, ali u davanju praktiènih savjeta o evropskim iskustvima, Slovenija æe zbog pripadanja nekadašnjem istom pravno-politièkom sistemu, i dalje ostati najpoželjniji savjetodavac.

A kako obièno protièu èasovi takve poduke, ovih dana smo imali priliku zabilježiti razgovor izmeðu vrlo angažovanog slovenaèkog parlamentarca Jelka Kacina i predsjedavajuæeg Zastupnièkog doma bh. Parlamenta, Nike Lozanèiæa.

Brisel - 27.05.2008. - Put do ukidanja postojeæih "šengenskih viza" za graðane Albanije, Bosne i Hercegovine,  Crne Gore, Makedonije i Srbije vodi preko ispunjavanja opštih i specifiènih uslova definisanih u èetiri oblasti: bezbjednost dokumenata, pitanja imigracija, javni red, te pitanja meðunarodnih poslovima.

Ovi generalni i mnoštvo filigranskih detalja za konaèno ukidanje izolacionistièke politike Evropske unije prema graðanima navedenih zemalja, sumirani su ili æe to uskoro biti, u sveobuhvatnom dokumentu Evropske komisije nazvanom 'mapa puta' ili 'putokazi' za dostizanje evropskih standarda u oblasti kretanja ljudi.

'Mapa puta',dakle, predstavlja popis mjera i redoslijed poteza za liberalizaciju viznog režima sve do potpunog ukidanja postojeæih 'šengenskih viza'.

Osim uslova koji su sastavni dio takvih ‘putokaza', vrlo bitan uslov za ukidanje šengenskih viza je i potpuna primena svih postojeæih sporazuma o viznim olakšicama i o readmisiji, odnosno prihvatu vlastitih graðana iz ilegalnih emigrantskih 'poduhvata' po zemljama Evropske unije.

Brisel, 16.05.2008. - "Bosna i Hercegoivina æe sigurno 16. juna potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridružvanju, a za deset dana, na marginama Ministarskog vijeæa EU na nivou šefova diplomatije u Briselu, biæe zvanièno otvoren dijelago i o ispunjavanju uslova za ukidanje viza".

Ovo je danas u sjedištu EU izjavio visoki predstavnik meðunarodne zajednice u BiH i specijalni predstavnik EU, Miroslav Lajèak, nakon redovnih konsultacija sa stalnim ambasadorima zemalja èlanica u Polítièo-sigurnosnom komitetu Vijeæa evropske unije.

"Tokom dvosatne, vrlo konstruktivne i detaljne razmjene mišljenja iznijeli smo našu procjenu politièke i bezbjednosne situacije u BiH, a ambasadori svih èlanica EU su se posebno interesirali za Ervopsku perspektivu BiH i u kojoj je mjeri ova zemlja spremna da prezume obaveze nakon skorog potpisivaja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.  Interesirali su se i za kapacitete državnih institucija, kakva je podrška javnog mnenja , kakva je polítièa spremnost i odluènost politièkih lidera za novu fazu evropskih integracija, bilo je rijeèi o oktobarskim lokalim izborima, stanju u Srebrenici i td."-izjavio je Lajèak i dodao da je "u fokusu, ipak, bila evropska perspectiva Bosne i Hecegovine".