Brisel, 23. 04.2008. - "Nekontrolisani porast cijena osnovnih prehrambenih artikala poèetak je svjetske humanitarne katastrofe", izjavio je evropski komesar za razvoj i humanitarnu pomoæ Luj Mišel i objavio da je EU odobrila hitnu pomoæ najugroženijima u iznosu od 117, 25 miliona eura. Danas odobreni fond za suzbijanje rasta cijena hrane èini polovinu od ukupnog ovogodišnjeg budžeta za humanitarnu pomoæ EU u hrani. U odnosu na prošlu godinu, evropski budžet za ove namjene je udvostruèen, ali i dalje zaostaje za Sjedinjenim Amerièkim Državama koje su i najveæi svjetski davalac pomoæi u hrani.
Govreæi pred Evropskim parlamentom u Strazburu, komesar Mišel je rekao da su milioni ljudi širom svijeta "izloženi riziku gladi, zbog èega se cijenama hrane i traženjem globalnih rješenja treba baviti na globalnom nivou, ali bez odlaganja - veæ sada kada prijeti dalja eskalacija ovog problema".
Mišel je podsjetio da su od 2000-te godine, dolarske cijene žita poveæane tri puta, cijene riže i kukuruza dva puta, a poèetak 2008. donio je novo poveæanje ukupnih cijena hrane od 20 posto, što je izazvalo ili æe izazvati brojne nerede u mnogim državama koje su najviše pogoðene nekontrolisanim talasom poskupljenja. On je zato pozvao na "zelenu revoluciju" prije svega na afrièkom kontinentu, jer je upravo afrièka poljoprivreda u ovom trenutku najmanje produktivna, iako raspolaže znaèajnim potencijalom za razvoj prehrambene industrije.
Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda proglasio je prošle sedmice rast cijena hrane "tihim cunamijem" koji prijeti glaðu za više od stotinu milona ljudi na svim kontinentima.
Dan nakon što su finansijski èelnici Svjetske banke i Meðunarodnog monetarnog fonda u Vašingtonu pozvali na hitne korake u suzbijanju prehrambene krize u svijetu, amerièki predsjednik Džordž Buš naredio je ministarstvu poljoprivrede da hitno osigura pomoæ od 200 miliona dolara za nepredviðene potrebe za hranom u Africi i drugim ugroženim podruèjima svijeta.
Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo takoðe smatra alarmantnom èinjenicu da je 2007. bila druga godina zaredom u kojoj je zabilježen znaèajan pad pomoæi za ugrožena podruèja. "Ako imamo u vidu tendenciju smanjivanja pomoæi na jednoj strani, te trend rasta cijene hrane na drugoj, tada doista imamo razloge za ozbiljnu zabrinutost", rekao je Barozo.
Zapadni mediji javljaju da strah od poskupljenja i nestašice hrane zahvata i najbogatije zemlje svijeta. Neke trgovine u SAD-u poèele su s ogranièenom prodajom brašna, riže i ulja, a zbog prijeteæe nestašice hrane zabrinutost je prije dva dana izrazio i Evropski parlament.
Generalni sekretar UN-a Ban Ki-Mun upozorava da bi porast cijena hrane mogao ugroziti napore na suzbijanju siromaštva u svijetu, a ako se tom problemu pravilno ne pristupi odmah, mogao bi se odraziti i na globalnu sigurnost.
Otvarajuæi UN-ovu konferenciju o trgovini i razvoju (UNCTAD) u Akri (Gana) Ban Ki-Mun je rekao da bi veliko poveæanje cijena osnovnih životnih namirnica moglo poništiti ostvareni napredak svjetske organizacije i EU da se do 2015. godine siromaštvo u svijetu prepolovi. "Pred rizikom smo da se vratimo na poèetak", rekao je generalni sekretar UN-a i upozorio da je smanjivanje zaliha hrane u svijetu veæ dostiglo alarmantne razmjere.
Struènjaci za hranu upozoravaju da nije samo prozvodnja biogoriva uzrok eksplozije cijena životnih namirnica. Tu su prije svega i klimatske promjene, suše i poplave, propale žetve, protekcionizam i pohota za profitom. Osim toga, milijarde ljudi u Indiji i Kini smaraju da sve njihove ljudske potrebe u 21. vijeku više ne mogu biti zadovoljene samo jednom šakom riže na dan. A kada raste tražnja, rastu i cijene!
Prema istraživanjima evropskog statistièkog zavoda Eurostat, Hrvatska je najskuplja od svih zemalja obuhvaæenih Procesom stabilizacije i pridruživanja, a skuplja je i od nekih zemalja èlanica Evropske unije. Usporedba cijena je izvršena u Albaniji, BiH, Crnoj Gori i Srbiji, u tri zemlje sa statusom kandidata (Hrvatskoj, Makedoniji i Turskoj) te u sedam susjednih zemalja èlanica EU: Austriji, Bugarskaoj, Grèko, Maðarskoj, Italiji, Rumuniji i Sloveniji.