Brisel/Bruxelles,23. 06.2008. - Prema prvim procjenama statistièkog ureda Evropske unije Eurostat za 2007. godinu, Hrvatska ima veæi BDP prema paritetitu kupovne moæi od triju zemalja èlanica EU - Poljske, èiji je BDP 54 posto evropskog prosjeka, Rumunije, 41 posto i Bugarske 38 posto.

Hrvatski bruto domaæi proizvod po glavi stanovnika prema paritetu kupovne moæi iznosi 55 posto od prosjeka Evropske unije, objavio je Eurostat.

Briserl/Bruxelles, 23.06.2008. - Od oko 180 slovenaèkih diplomata, struènjaka i tehnièkog personala koji od 1. maja 2004. godine svakodnevno rade na predstavljanju svoje zemlje u Evropskoj uniji,  jedna treæina ih ovih dana pakuje kofere jer je ovo posljednja nedjelja slovenaèkog predsjedništva Evropskokom unijom. Formalna primopredaja dužnosti predsjedvajuæeg obavit æe se, tradicionalno, taèno na polovini kalendarske godine, a tu ulogu æe od 1. jula od Slovenije preuzeti Francuska.

Bilans šestomjeseènog predsjedavanja dvomilionske Slovenije gotovo 500-milionskom Evropskom unijom, zvanièno se u Briselu ocjenjuje vrlo uspješnim. Za slovenaèkog mandata predsjedavajuæeg, Kosovo je 17. februara proglasilo nezavisnost od Srbije, Bosna i Hercegovina i Srbija su dobile Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju, sve zemlje zapadnog Balkana su dobile svoje mape puta za postepeno ukidanje viznih ogranièenja; u svim ovim zemljama su prethodno stupili na snagu sporazumi o liberalizaciji viza i readmisiji; usvojena je strategija o ukljuèivanju zemalja jugoistoène Evrope u zajednièku infrastrukturnu mrežu EU; podržan je prijedlog Evropske komisije o poveæanju finansijske podrške zemljama zapadnog Balkana i Turskoj do 2011. godine od èak 7,6 milijardi eura.

Brisel/Bruxelles, 23.06.2008. - "Politika Crne Gore prema Kosovu æe biti promišljena, onakva kakva je bila i u proteklih èetiri mjeseca i onakva kakva je bila prije odluka kosovskog parlamenta", izjavio je crnogorski premijer Milo Ðukanoviæ nakon susreta s evropskim komesarom za proširenje, Olijem Renom/Olli Rehn.

On je dodao da æe Crna Gora i dalje "veoma brižno voditi politiku koja æe biti u skladu s državnim nacionalnim interesima, a naši strateški nacionalni interesi su, bez ikakve dileme, punopravno èlanstvo u Evroskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu. Dakle, mi æemo dijeliti krucijalne spoljnopolitièke vrijednosti naših evropskih i evroatlantskih partnera. Ali radit æemo tako pažljivo da æemo uspješno kao i u prethodnih deceniju i po èuvati našu internu stabilnost i svoj multietnièki sklad", izjavio je Ðukanoviæ.

Brisel/Bruxelles, 20.06.2008.-Evropski parlament usvojio je krajem sedmice novi zakon o suzbijanju ilegalne imigracije u EU, koji je odmah nakon objave izazvao oštre kritike Ujedinjenih naroda, aktivista za ljudska prava i zemalja u razvoju.

Odobrenje Parlamenta je posljednja faza u donošenju novih zajednièkih regulativa o imigraciji, koje uz ostalo omoguæuju pritvaranje ilegalnih imigranata do najviše 18 mjeseci.

Brisel, 19.06.08. - Kao uvertira u redovni samit Evropske unije koji poèinje kasno popodne u Briselu, u Kraljevskjoj akademiji Belgije u toku je samit šefova država ili vlada koji po politièkom uvjerenju pripadaju partijama takozvanog "desnog centra".

Iako niko nikada u Evropskom parlamentu nije decidno pojasnio kako i zašto grupu narodnjaèkih partija èine desnièari i da li to znaèi da su "desnièari" znak jednakosti s "narodnjaèkim" mišljenjem,  14 lidera EU koji pripadaju takvim politièkim uvjerenjima - od njemaèke kancelarke Angele Merkel do nedavno izabranog tvrdo nacionalno usmjerenog belgijskog premijera Iva Letermea/Yves Leterme, zatim dva premijera iz zemalja u statusu kandidata za èlanstvo u Uniji (Ivo Sanader iz Hrvatske i Nikola Gruevski iz  Makedonija), te desetak politièkih lidera narodnjaèkih partija u ulozi gosta - raspravljaju danas o evropskoj buduænosti i ulozi njihovih partija u tome.

Brisel/Bruxelles, 13.06.2008. - Nako prvih zvaniènih podataka o negativnom ishodu referenduma o Lisabonskom reformskom ugovoru, predsjednik Evropske komisije Žoze Mauel Barozo/Jose Manuel Barroso pozvao je na nastavak procesa ratifikacije Ugovora u svih ostalih 18 zemljama èlanica u kojima ratifikacija nije obavezna referendumom.

Prema službenim podacima, protiv Lisabonskog ugovora glasalo je 53.4 posto irskih biraèa, a za Ugovor 46.6 posto. Sa ukupno 862,415 negativnih glasova, odbaèen je Ugovor koji je trebalo da služi Evropskoj uniji od 495 miliona stanovnika. Do sada najveæu unutaraevropsku institucionalnu i politièku krizu, izazvala je dakle populacijska manjina od svega 0,00175 posto ukupnog stanovništva Evropske unije.

Jedina pouka irskog nokauta je još jednom potvrðeno pravilo da konaèna odluka o ishodu ovakvih i svih drugih glasanja ne zavisi od stvarnog vladajuæeg mišljenja, veæ od onih koji izaðu na birališta da bi glasali protiv, a zatim i od onih meðu ‘tihom veæinom' pozitivno opredijeljenih koji iz liènog komformizma ne izaðu na glasanje. Zbog toga se u sjedištu Evropske unije i strahovalo da bi slièan rezultat glasanja kao u Irskoj mogao biti i u drugim zemljama kada bi se o Ugovoru odluèivalo referendumom.

Predsjednik Evropske komisije Žoze Manel Barozo ipak smatra da "ishod irskog referenduma ne treba shvatiti kao glas protiv Evropske unije, jer je potpise na Lisabonski ugovor stavilo svih 27 predsjednika država ili vlada evropskih èlanica, do sada je 18 nacionalnih parlamenata Ugovor podržalo, u još toliko èlanica proces ratifikacije bi trebalo obaviti, a samo jedna èlanica je do sada rekla Ugovoru ‘ne'. To najbolje govori da proces ratifikacije treba nastaviti", izjavio je Barozo na specijalnoj konferenciji za novinare sazvanoj u sjedištu EU odmah nakon objavljivanja rezultata iz Dablina.

Brisel/Bruxelles, 13.06.2008. - Nako prvih zvaniènih podataka o negativnom ishodu referenduma o Lisabonskom reformskom ugovoru, predsjednik Evropske komisije Žoze Mauel Barozo/Jose Manuel Barroso pozvao je na nastavak procesa ratifikacije Ugovora u svih ostalih 18 zemljama èlanica u kojima ratifikacija nije obavezna referendumom.

Prema službenim podacima, protiv Lisabonskog ugovora glasalo je 53.4 posto irskih biraèa, a za Ugovor 46.6 posto. Sa ukupno 862,415 negativnih glasova, odbaèen je Ugovor koji je trebalo da služi Evropskoj uniji od 495 miliona stanovnika. Do sada najveæu unutaraevropsku institucionalnu i politièku krizu, izazvala je dakle populacijska manjina od svega 0,00175 posto ukupnog stanovništva Evropske unije.

Jedina pouka irskog nokauta je još jednom potvrðeno pravilo da konaèna odluka o ishodu ovakvih i svih drugih glasanja ne zavisi od stvarnog vladajuæeg mišljenja, veæ od onih koji izaðu na birališta da bi glasali protiv, a zatim i od onih meðu ‘tihom veæinom' pozitivno opredijeljenih koji iz liènog komformizma ne izaðu na glasanje. Zbog toga se u sjedištu Evropske unije i strahovalo da bi slièan rezultat glasanja kao u Irskoj mogao biti i u drugim zemljama kada bi se o Ugovoru odluèivalo referendumom.

Predsjednik Evropske komisije Žoze Manel Barozo ipak smatra da "ishod irskog referenduma ne treba shvatiti kao glas protiv Evropske unije, jer je potpise na Lisabonski ugovor stavilo svih 27 predsjednika država ili vlada evropskih èlanica, do sada je 18 nacionalnih parlamenata Ugovor podržalo, u još toliko èlanica proces ratifikacije bi trebalo obaviti, a samo jedna èlanica je do sada rekla Ugovoru ‘ne'. To najbolje govori da proces ratifikacije treba nastaviti", izjavio je Barozo na specijalnoj konferenciji za novinare sazvanoj u sjedištu EU odmah nakon objavljivanja rezultata iz Dablina.

Brisel, 11.06.2008. - Evropski komesar za proširenje Oli Ren/Olli Rehn izrazio je zadovoljstvo nakon potvrde iz Hškog tribunala da je jedan od èetvorice preostalih optuženika koji su na slobodi, Stojan Župljanin, u srijedu uhapšen. "To je vrlo važan korak na putu ka potpunoj saradnji s Haškim tribunalom, jer predstavlja kljuè za uspostavu pravde i za pomirenje na cijelom balkanskom prostoru", navodi se u izjavi komesara Rena.

U saopštenju se, meðutim, niti jednom rijeèju ne spominje eventualna promjena stava Evropske komisije u vezi s aktiviranjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog sporazuma o trgovini koji je njegov sastavni dio. Zakljuècima ministara vanjskih poslova EU od 29. aprila kada je Sporazum u Luksemburgu potpisan, odluèeno je da æe "Privremeni sporazum stupiti na snagu onda kada Srbija ostvari punu saradnju s Haškim tribunalom, a da æe joj Evropska unija na tim poslovima maksimalno pomoæi".

Brisel,11.06.2008.- Na zahtjev slovenaèkog šefa diplomatije, Dimitrija Rupela u ulozi predsjedavajuæeg Vijeæa ministara Evropske unije, ranije predviðeni termin potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, umjesto u 12:45 sati 16. juna u Luksemburgu, pomjeren je za sada u 17 sati, ali ni ova satnica nije konaèna.

Prema informacijama dobro obaviještenih diplomatskih izvora u Briselu i predstavnika Ureda za ugovore Generalnog sekretarijata Vijeæa Evropske unije, radio Deutsche Welle saznaje da je ovakva iznenadna "direktiva iz Ljubljane" koja je stigla samo èetiri dana uoèi ceremonije potpisvanja Sporazuma, izazvala "ozbiljnu pometnju" u tehnièkim službama, protokolu i uredu EU za ugovore.

Promjena plana, ipak, najviše problema zadaje protokolu i tehnièkim službama bosansko-hercegovaèkih državnih tijela i drugih institucija èiji su predstavnici, kako saznajemo, veæ bili ugovorili komercijalne letove prema Luksemburgu, utvrdili protokolarne procedure i termine povratka u zemlju ili satnice za nastavak putovanja ka novim destinacijama, kao u sluèaju predsjedavajuæeg Predsjedništva BiH dr. Silajdžiæa i šefa diplomatije Alkalaja, koji bi veæ u utorak trebalo da budu u posjeti Albaniji.

Brisel, 06.06.2008. - Jacek Sarijuž-Volski, uticajni poslanik Evropskog parlamenta (EP) aktuelizirao je staru ideju o formiranju evropskih vojnih snaga neovisnih o NATO-u.

G. Sarijuž-Volski, predsjednik vanjskopolitièkog odbora Evropskog parlamenta, založio se za realizaciju plana po kojem bi EU imala razvijenu 'jaku vojnu silu' pod nadzorom zajednièkih institicija Unije.

U redovom godišnjem izvještaju koji je podnio poslanicima EP pozvao je ostale palamentarce da i oni kažu svoju rijeè u vezi s formiranjem vojnih snaga pod zastavom Evropske unije, i o ne samo „da se izjasnjavamo o ome, veæ i da damo našu posljednju rijeè", izjavio je Sarijuž-Volski.