Brisel/Bruxelles, 27.06.2008. - Rješavanje pitanje državne imovine i nepokretne vojne imovine, pravno utvrðivanje statusa Distrikta Brèko, uspstava fiskalnog vijeæa i usvajanje strategije za rješavaje sluèajeva ratnih zloèina, nemaju precizne rokove. Ali sve dok ne budu riješeni, ured OHR neæe moæi biti zatvoren, izjavio je visoki predstavnik za BiH, Mirloslav Lajèak nakon susreta sa stalnim ambasadorima zemalja èlanica EU u Briselu i evropskim komesarom za poširenje Olijem Renom.

„Za nas je bitno da se taj proces završi kvalitetno i u potpunosti - vještaèki ga neæemo ni ubrzavati niti usporavati. I jedna i druga solucija bi bila konraproduktivna, jer bi se onda više razmišljalo o rokovima, a ne o suštini", izjavio je Lajèak i izrazio uvjerenje da je sve preostale uslove za zatvaranje ureda OHR moguæe završiti za nekoliko mjeseci ako se tako bude iskreno željelo. 

Na pitanje Radija Deutsche Welle s èime se konkretno Ruska Federacija nije složila na ovonedjeljenom sarajevskom sastanku Upravnog odbora meðunarodnog vijeæa za implementaciju mirvog sporazuma (PIC), Lajèak je odgovorio da „Rusija i dalje podržava strategiju koju je PIC odobrio u februaru kada je tranzicija OHR-a zasnovana na dva uslova i pet ciljeva,ali je željela garaciju PIC-a da æemo u novembru ove godine precizirati vrijeme zatvaranja OHR-a. To je za veæinu zemalja koje garantuju sprovoðenje Dejtonskog sporazuma neprihvatljivo, jer je takav pristup Rusije u suprotnosti sa strateškim stavom o prethodnom ispunjavanju potrebnih uslova za zatvaranje OHR-a. „Svako fiksiranje datuma bi nas u ovoj fazi skrenulo sa pravog puta", izjavio je visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajèak. ZS

Brisel/Bruxelles, 26.06.2008. - Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Tarik Sadoviæ obavijestio je zamjenika generalnog sekretara NATO-a ambasadora Klaudija Bizonjera/Bisogniero o napretku Bosne i Hercegovine u procesu prilagoðavanja standardima Sjevernoatlantskog saveza.

Paris/Pariz, 25.06.2008. - Francuski Senat glasao je u utorak za ukidanje ustavne obaveze organiziranja referenduma o buduæim proširenjima Evropske unije, uklonivši time kljuènu prepreku u francuskim odnosima s Turskom.

Ova odluka je dio šire ustavne reforme kojoj je cilj šira modernizacija francuskih institucija, koja je trenutno u zakonodavnom postupku. Odluka o proširenju EU usvojena je sa 297 glasova za i samo sedam protiv uz preovlaðujuæe obrazloženje da Ustav "nije mjesto za rješavanje pojedinaènih sluèajeva".

Francuski državni sekretar za evropska pitanja Žan-Pjer Žoje/Jean-Pierre Jouyet upozorio je senatore uoèi glasanja na štetne posljedice koje je ta odredba veæ imala za francusko-turske odnose, ukazavši pritom da bi moglo doæi i do "raskida" odnosa s Ankarom.

Beè/Wiena, 25. 06.2008. - Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo/Jose Manuel Barroso izjavio je za austrijski list Der Standard da je Lisabonski ugovor  "dokument koji nije lako èitati", te ocijenio da su za njegovo odbacivanje sredinom juna/lipanja "odgovorne države èlanice EU".

"Taèno je da je rijeè o dokumentu koji nije lako èitati", odgovorio je Barozo novinaru Der Standarda na pitanje o Lisabonskom ugovoru èiji je cilj poboljšanje funkcioniranja institucija EU i stvaranje uslova za nova proširenja.

Na pitanje zašto je Lisabonski ugovor tako zamršen, Barozo je odgovorio: "Zato jer je jedna država željela izuzetak ovdje, druga iznimku onamo. Nakon neuspjelog ustava, nastao je sporazum prepun preinaka, kojima su upotpunjeni veæ postojeæi tekstovi, te je konaèna verzija Ugovora postala vrlo teško èitljiva i razumljiva s obzirom da su neki dijelovi bili više puta odbacivani i mijenjani", rekao je predsjednik EK.

Brisel/Bruxelles, 25.06.2008. - Od ulaska u Europsku uniju imalo je koristi i 5 posto slovenaèkog stanovništva koje živi od poljoprivrede jer je realni prihod poljoprivrednika poveæan, mladi sve više ostaju na selu, a zaustavljen je i dugogodišnji trend smanjivanja obraðenog zemljišta, rekao je slovenaèki ministar poljoprivrede Iztok Jarc novinarima u Briselu u povodu skorašnjeg završetka slovenaèkog predsjedanja Evropskom unijom.

Jarc je izjavio da je slovenaèko predsjedništvo na podruèju zajednièke evropske politike (CAP) praktièno sa 100 posto ispunilo svoje zadaæe, te da je Slovenija najmanje šest godina prije ulaska u EU 2004. godine prilagodila svoju politiku na tom podruèju CAP-u. Zato su u poljoprivredi poveæani realni prihodi, zaustavljen je trend da se šume i makija šire na raèun obradivog poljoprivrednog zemljišta, sve više je mladih koji ostaju na selu, a neznatno je poveæana i prosjeèna površina poljoprivrednih imanja što je stalni problem slovenske poljoprivrede.

Na pitanje isplati li se u Sloveniji, gdje prema procjenama 5 posto stanovništva živi od poljoprivrede, biti seljak, Jarc je odgovorio potvrdno, rekavši da se isplati "mada, kao i drugdje, jednim poljoprivrednicima ide bolje, a drugima slabije.

"Realni dohodak u poljoprivredi se od 2004. poveæao, a u poljoprivredu je sa zajednièkom evropskom poljoprivrednom politikom doteklo i mnogo novca", rekao je Jarc.

Brisel/Bruxelles, 24.06.2008.-Vanjskopolitièki odbor Evropskog parlamenta usvojio je izvještaj o proširenju u kojem se podržava širenje na kandidatske zemlje i one kojima je obeæana evropska perspektiva, ali se istièe da u razmatranju buduæih aplikacija za èlanstvo EU mora uzeti u obzir i "svoje apsorpcijske kapacitete".

Vanjskopolitièki odbor istièe da EU mora poštovati svoja obeæanja data zemljama jugoistoène Evrope. U izviještaju zastupnika Evropske narodne stranke (EPP), njemaèki demokršæanin Elmara Broka, izražava se "èvrsta privrženost svim zemljama kandidatima i onima kojima je data jasna perspektiva èlanstva".

Evropska unija je na samitu u Solunu 2003. godine obeæala perspektivu èlanstva svim zemljama jugoistoène Evrope. Pregovori o èlanstvu otvoreni su sa Hrvatskom i Turskom, a treæa kandidatska zemlja Makedonija, èeka na datum poèetka pregovora. Ostale zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije imaju status potencijalnih kandidata i perspektivu èlanstva. Izvan tog kruga postoji još nekoliko zemalja poput Ukrajine i Moldavije, koje izražavaju želju da postanu èlanicama, a trenutno su obuhvaæene Evropskom susjedskom politikom (ENP), ali unutar EU još uvijek nema saglasnosti oko toga da li i ovim zemljama treba dati perspektivu èlanstva, rekao je Brok.

Brisel/Bruxelles, 22.06.2008.-Evropski parlament usvojio je krajem sedmice novi zakon o suzbijanju ilegalne imigracije u EU, koji je odmah nakon objave izazvao oštre kritike Ujedinjenih naroda, aktivista za ljudska prava i zemalja u razvoju. Odobrenje Parlamenta je posljednja faza u donošenju novih zajednièkih regulativa o imigraciji, koje uz ostalo omoguæuju pritvaranje ilegalnih imigranata do najviše 18 mjeseci.

Brisel/Bruxelles, 23.06.2008.- Evropska komisija je objavila u ponedjeljak da je tokom nekoliko prethodnih dana "provela neoèekivane inspekcije kod nekoliko velikih proizvoðaèa deterdženata" koje sumnjièi za manipulaciju sa cijenama. Evropska komisija nije objavila imena kompanija i zemalja u kojima su kontrole izvršene, ali tri džinovska proizvoðaèa - Procter & Gamble, Henkel i Unilever su potvrdili da je inspekcija obavljena kod njih. Inspekcije su obavljene u saradnji s nacionalnim regulatorima.

"Komisija ima razloga vjerovati da su te kompanije možda prekršile evropske propise koji brane poslovnu praksu poput dogovaranja cijena", saopšteno je u Briselu.

Amerièki Procter & Gamble objavio je da je inspekcija provedena u njegovim uredima u Belgiji, Njemaèkoj, Španiji, Austriji, Italiji, Maðarskoj i Èeškoj.

Glasnogovornik britansko-nizozemskog Unilevera kazao je da su vlasti pretresle njegove urede u Nizozemskoj, Belgiji, Austriji, Španiji i Italiji.

Njemaèki Henkel, koji prodaje prašak za rublje Persil u veæini zemalja Evrope, takoðe je potvrdio inspekcije.

Predstavnici Evropske komisije tvrde da su inspekcije dio istrage i da još nije odluèeno jesu li kompanije krive za dogovaranje cijena. Ukoliko se ustanovi da su sudjelovale u kartelu, mogle bi se suoèiti s kaznama u iznosu i do 10 posto godišnjeg prometa. Meðutim, za velike korporacije nikada dosad nisu odreðene najviše kazne. Istraga Komisije nije vremenski ogranièena.

Brisel/Bruxelles, 23.06.2008.- Povjerenik Evropske komisije za energiju Andris Piebalgs pozvao je zemlje proizvoðaèe i potrošaèe nafte da preduzmu konkretne mjere kako bi se cijene nafte spustile s rekordnih iznosa. Piebalgs je to izjavio dan uoèi sastanka visokih zvaniènika EU i OPEC-a u Briselu.

"Cijene iznad 100 dolara za barel jednako su štetne i za potrošaèe i za proizvoðaèe. U našem je zajednièkom interesu da zajednièki radimo na smanjenju oscilacija na tržištima te na povratku cijena nafte na razuman iznos", rekao je Piebalgs na samitu zemalja potrošaèa i proizvoðaèa nafte koji je u nedjelju održan u Džedi u Saudijskoj Arabiji.

"Moramo raditi zajedno na obnovi povjerenja i uvoðenju stabilnosti na svjetskom tržištu i na sprjeèavanju moguæe recesije", rekao je Piebalgs I dodao da je cijene nafte moguæe sniziti jedino rješavanjem problema na nivou osnovnih ekonomskih pokazatelja.

Prema njegovim rijeèima, zemlje proizvoðaèi trebale bi poveæati proizvodnju i ulaganja u nove proizvodne kapacitete, dok bi zemlje potrošaèi trebale više raditi na što veæoj racionalizaciji u potrošnji energenata.

Tokom treæe sedmice juna/lipanj cijena sirove nafte je dostigla rekord od 139 dolara za barel.

Brisel/Bruxelles, 23.06.2008.- Povjerenik Evropske komisije za energiju Andris Piebalgs pozvao je zemlje proizvoðaèe i potrošaèe nafte da preduzmu konkretne mjere kako bi se cijene nafte spustile s rekordnih iznosa. Piebalgs je to izjavio dan uoèi sastanka visokih zvaniènika EU i OPEC-a u Briselu.

"Cijene iznad 100 dolara za barel jednako su štetne i za potrošaèe i za proizvoðaèe. U našem je zajednièkom interesu da zajednièki radimo na smanjenju oscilacija na tržištima te na povratku cijena nafte na razuman iznos", rekao je Piebalgs na samitu zemalja potrošaèa i proizvoðaèa nafte koji je u nedjelju održan u Džedi u Saudijskoj Arabiji.

"Moramo raditi zajedno na obnovi povjerenja i uvoðenju stabilnosti na svjetskom tržištu i na sprjeèavanju moguæe recesije", rekao je Piebalgs I dodao da je cijene nafte moguæe sniziti jedino rješavanjem problema na nivou osnovnih ekonomskih pokazatelja.

Prema njegovim rijeèima, zemlje proizvoðaèi trebale bi poveæati proizvodnju i ulaganja u nove proizvodne kapacitete, dok bi zemlje potrošaèi trebale više raditi na što veæoj racionalizaciji u potrošnji energenata.

Tokom treæe sedmice juna/lipanj cijena sirove nafte je dostigla rekord od 139 dolara za barel.