Da li postoje naučni dokazi da su simptomi infatilizma i shizofrenije prisutni kod političkih lidera u BiH i regionu i da li psihijatrijska struka uočava devijantnost u ponašanju političkih lidera? SENS je prvi medij u BiH koji otvara ovu "pandorinu kutiju".

Jedan od vodećih stručnjaka koji se decenijama bavi ovih fenomenima, psihijatar-psihoterapeut prof.dr.sc.Hazim Mulić koji trenutno živi u Puli, potvrdio je za SENS da poznate izreke, "vlast je slast" i "vlast kvari", imaju svoju znanstvenu potvrdu.

Okretanje teze i činjenica glavačke, specijalitet je ovih prostora. Tako, kada napišem ili javno izgovorim da presuda u slučaju S-F nije i ne treba da bude u nadležnosti EU već Vijeća Evrope čiji je Sud i donio odluku, onda mi se prišiva da sam protiv ljudskih, demokratskih i civilizacijskih prava. Na takve se neznalice nisam osvrtao, pa sam 2013. uputio Otvoreno pismo na 120 adresa u EU i VE dokazjući da primjena ove presude ne treba da bude uslov za evropske integracije. I uspio sam: tadašnji EU povjerenik za proširenje Štefan Fule je izgubio vrlo, vrlo dobro plaćen položaj, a EU je "privremeno" odustala od ucjene Sejdićem i Fincijem. Ja neću odustati dok se briga o provedbi odluke Evropskog suda pravde ne vrati iz Brisela u Strasbourg, jer je BiH od 2002. punopravna članica ove organizacije, a ne EU. Osim toga, Vijeće Evrope je evropska organizacija koja je i stvorena zbog jačanja demokratije, a EU je eminentno ekonomsko-monetarna unija i takva bi trebalo i da ostane!

Više o ovoj temi i mojim stajalištima objavila je i AJB:

BRUXELLES - 17.10.2016. - Vijeće Evropske unije je, na redovnom zasjedanju ministara vanjskih poslova, usvojilo zaključke o Bosni i Hercegovini, uzimajući u obzir nedavna politička dešavanja u zemlji. Vijeće je ponovno naglasilo svoje svoje nedvosmisleno opredjeljenje EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države, te je usvojilo 6 zaključaka:

Da li je osnovno i srednje obrazovanje u BiH doista besplatno "za sve učenike", zašto učenici nekih škola imaju besplatne udžbenike, a u drugim školama nemaju, zašto se u praksi obrazovni zakoni ne poštuju, ko je kriv za stanje u ovoj sudbinski važnoj oblasti za svaku zemlju? 

Članom16. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini iz 2003. godine propisano je da je “osnovno obrazovanje obvezno za svu djecu i da je besplatno”. Pripisano je takođe da se“besplatno osnovno obrazovanje osigurava svoj djeci u BiH, a dijete, u smislu ovoga Zakona, je svaka osoba do navršene osamnaeste godine života.”

Izjava ambasadora Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira od 30.8.2016.

Ustavom BiH nedvojbeno je utvrđeno da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obvezujuće i da su entiteti u obavezi da poštuju odluke institucija BiH. U tom kontekstu, predloženi referendum u Republici Srpskoj, koji od birača u RS traži da se izjasne o pitanju o kome je već odlučio Ustavni sud BiH, je destabilizirajući i podiže političke tenzije, koje nekonstruktivno odvlače pažnju sa veoma ozbiljnih ekonomskih i socijalnih izazova pred kojima se BiH nalazi. Pozivamo vlasti Republike Srpske da ne održe referendum.

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, Dragan Mektić, i direktor Europola, Rob Wainwright, potpisali su 31.augusta u Sarajevu Sporazum o proširenju saradnje u borbi protiv prekograničnog kriminala putem razmjene informacija, uključujući i lične podatke osumnjičenih počinitelja, te zajedničkim planiranjem operativnih aktivnosti.

Potpisivanjem Sporazuma o operativnoj i strateškoj saradnji zaključeni su uspješni pregovori između Bosne i Hercegovine i EUROPOL-a o udruživanju snaga u cilju maksimalne efikasnosti u borbi protiv kriminaliteta.

Prema mojim diplomatskim izvorima, većina ambasadora u Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini (PIC) zalaže se za "osudu referenduma kao destabilizirajućeg i neustavnog načina provjeravanja volje srpskog naroda u Bosni i Hercegovini", dok nekoliko stalnih članica PIC-a insistira na "konkretnijim mjerama koje bi mogle ići sve do zabrane samog čina održavanja referendumskog glasanja, bez obzira na moguće posljedice".

Niko od članova PIC-a, međutim, ne zna u ovom času kakva bi mogla biti praktična provodivost "konkretnijih mjera" i kakve su moguće reakcije vlasti u Banja Luci.

Najveći stepen saglasnosti  tokom dosadašnjih diplomatskih konsultacija postignut je oko toga da se ishod referenduma unaprijed može pretpostaviti, te da takav, očekivano pozitivan ishod referenduma, ako ga bude, članice PIC-a neće formalno priznati kao političku činjenicu, s izuzetkom Ruske Federacije i Srbije kao jednog među garantima Mirovnog sporazuma.

Bratislava/Brisel, 1.7.2016. - Slovačka Republika preuzela je 1. jula predsjedavanje u trenutku kada se EU nalazi u situaciji bez presedana. Ishod britanskog referenduma podrazumijeva njegovu implementaciju i novu definiciju odnosa između EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva, ali i 'unutarnju refleksiju' Unije koju sada čini 27 članica.

Bratislava/Brisel, 1.7.2016. - Slovačka Republika preuzela je 1. jula predsjedavanje u trenutku kada se EU nalazi u situaciji bez presedana. Ishod britanskog referenduma podrazumijeva njegovu implementaciju i novu definiciju odnosa između EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva, ali i 'unutarnju refleksiju' Unije koju sada čini 27 članica. 

Strateški cilj slovačkog predsjedavanja će biti jačanje povjerenja građana u Evropsku uniju kao zajednički projekat koji se zasniva na očuvanju mira, političke stabilnosti, zaštite ljudskih prava i sloboda, te stvaranju uslova za ekonomski prosperitet.

Tu su, međutim, i drugi izazovi, posebno izbjeglička i migracijska kriza, terorističke prijetnje, kao i posljedice financijske i ekonomske krize. Osim toga, Predsjedatelj mora uvijek biti u stanju reagirati i na dešavanja koja se u vrijeme pripreme prioriteta nisu mogla predvidjeti.

Kao zemlja predsjedatelj, Slovačka Republika želi biti iskren i nepristran posrednik u ispunjavanju strateških prioriteta EU. Želi pridonijeti rješenjima koja će biti prihvatljiva za sve države članice, a istovremeno korisna za Uniju u cjelini. Slovačko Predsjedavanje radit će na postizanju konkretnih rezultata za građane, za poboljšanje njihovog života, kao i za poboljšanje odnosa Unije kao cjeline i njenih građana. Također će nastojati smanjiti barijere između zemalja članica.

Program slovačkog Predsjedavanja podijeljen je na četiri prioritetna područja:

London/Brisel 24.6.2016. - Za evropsku ideju o ujedinjenju Starog kontinenta u petak, 24. Juna 2016. Osvanuo je tužan dan. Očekivana odluka građana Velike Britanije da se nakon 43 godine članstva u Evropskoj uniji vrate “nacionalnoj slobodi i samostalnosti” loša je opcija s teško predvidivim ishodom za obje dosadašnje ugovorne strane.

Velika Britanija bi u kratkom roku mogla osjetiti makroekonomske, trgovinske, monetarne, socijalne i druge generirajuće posljedice, a Evropska unija, iako je odavno morala biti svjesna stepena dezintegracionih procesa pod svojim krovom, teško će se oporaviti nakon gubitka jedne od najjačih svojih članica. Takav scenario nije bio nepoznat imajući u vidu da su eurofobi, euroskeptici i sve složnije desničarske frakcije u Velikoj Britaniji u zadnjih desetak godina vrlo otvoreno, transparentno i uporno radili na tome. Za svo to vrijeme Evropska unija nije uzvraćala adekvatnim unutarnjim reformama, a na globalnoj sceni je gotovo sasvim izgubila identitet.

BRISEL,23.6.2016. -  Kao i prije 41 godinu, danas je dan odluke da li Veklika Britanija želi biti članica Evropske unije ili nakon 4 decenije iz nje odlazi.

U sedam sati jutros, bez pompe i gotovo rutinski, otvoreno je više od 40 hiljada glasačkih mjesta na kojima će se, za sada ravnomjerno podijeljeni građani na za i protiv, izjasniti o budućnosti Ujedinjenog Kraljevstva u Evropskoj uniji. Očekuje se da će od ukupno 45 miliona Britanaca, njih oko 30 miliona izaći na referendum.

Kakav će biti konačani odgovor na pitanje "Da li bi Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo ostati članicom Evropske unije ili napustiti Evropsku uniju”, znat će se tokom večeri u četvrtak na petak.

Prema svim dosadašnjim anketama, broj onih koji su za ostanak Britanije u EU, u odnosu na one koji priželjkuju izlazak - gotovo je izjednačen. Do srijede uvečer oko jedan posto anketiranih birača je bilo više za izlazak Britanije iz EU nego za njen ostanak. Sva formalna i neformalna diplomatija EU je na nogama kako bi se pridobila većina za ostanak ove zemlje u članstvu s Unijom. Ne smije se, međutim, gubiti iz vida ni činjenica da je cijeli evropskih prostor u zadnijh desetak godina zahvaćen jačim ili blažim valovima desničarskih opredjeljenja, a euroskeptici u Britaniji su glasniji od svih ostalih u svijetu, te bi bi za njih današnja prilika mogla biti i historijski trenutak za realizaciju svojih starih namjera.