BRISEL, 23.6.2016. -  Kao i prije 41 godinu, danas je dan odluke da li Veklika Britanija želi biti članica Evropske unije ili nakon 4 decenije iz nje odlazi.

U sedam sati jutros, bez pompe i gotovo rutinski, otvoreno je više od 40 hiljada glasačkih mjesta na kojima će se, za sada ravnomjerno podijeljeni građani na za i protiv, izjasniti o budućnosti Ujedinjenog Kraljevstva u Evropskoj uniji. Očekuje se da će od ukupno 45 miliona Britanaca, njih oko 30 miliona izaći na referendum.

Kakav će biti konačani odgovor na pitanje "Da li bi Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo ostati članicom Evropske unije ili napustiti Evropsku uniju”, znat će se tokom večeri u četvrtak na petak.

Prema svim dosadašnjim anketama, broj onih koji su za ostanak Britanije u EU, u odnosu na one koji priželjkuju izlazak - gotovo je izjednačen. Do srijede uvečer tek oko jedan posto anketiranih birača je bilo više za izlazak Britanije iz EU nego za njen ostanak. To međutim ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo imajući u vidu da je sva formalna i neformalna diplomatija EU i Sjedinjenih Američkih Država na nogama kako bi se pridobila većina za ostanak ove zemlje u članstvu s Unijom. Ne smije se, međutim, gubiti iz vida ni činjenica da je cijeli evropskih prostor u zadnijh desetak godina zahvaćen jačim ili blažim valovima desničarskih opredjeljenja, a euroskeptici u Britaniji su glasniji od svih ostalih u svijetu, te bi bi za njih današnja prilika mogla biti i historijski trenutak za realizaciju svojih starih namjera.

(Neka od stajališta koja sam izrekao na prezentaciji analize “Bosna i Hercegovina na prekretnici u 2016. godini” koju su 9.6.2016. u Sarajevu predstavili analitičari Udruženja za društvena dešavanja SOS).

Ako je tačno da su mediji oduvijek bili ogledalo društva i vremena u kojem djeluju, onda je “društvo” u kojem bh. mediji djeluju danas u fazi raspada.

Prema ocjenama “Reportera bez granica” koje svake godine pokazuju stepen medijskih sloboda u svijetu, naša zemlja je 2006. godine bila na vrlo visokom 19. mjestu. Prošle godine smo bili čak na 66. mjestu od ukupno 180 posmatranih zemalja. Na regionalnom nivou, BiH je unutar prosjeka. Iako nije utješan, posljednji podatak govori da medijska slika u BiH nije isključivo posljedica domaće ekonomske insuficijencije, politokratskog egoizma i etičko-stručne devalvacije unutar samih medija.

Start: Da li su ove naše integracije koje, navodno, traju već više od 15 godina, zapravo, samo jedan veliki cirkus jer se mi za sve ove godine nismo dotakli nikakve ozbiljne reforme i nikakvog ozbiljnog zadatka?

Smajić: Ako postoji politički iluzionizam, onda je on u Bosni i Hercegovini doveden do savršenstva. Kao što najpoznatiji savremeni mađioničar svijeta David Copperfield s magijskom lakoćom probija Kineski zid, tako glatko Bosna i Hercegovina galopira na putu euroatlantskih integracija. Ako ćemo, dakle, pogledati istini u oči, a neovisni novinari i analitičari tako moraju činiti, onda se ne smije skrivati činjenica da, na žalost, našom zemljom ne upravljaju legalno izabrane i ustavno legitimne institucije već moćni pojedinci iz politokratskih središnjica sva tri konstitutivna naroda.

Kao odgovor na teške poplave koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, EU nastavlja da pruža pomoć u borbi sa posljedicama ove elementarne nepogode. Pored do sada upućene hitne humanitarne pomoći, Evropska komisija je u utorak izdvojila dodatnih 65 miliona eura za saniranje posljedica nezapamćenih poplava.

Vijeće ministara vanjskih poslova Evropske unije na zasjedanju u Luxemborgu 14. aprila, razmotrilo situaciju u Bosni i Hercegovinu i usvojilo zaključke kojima se, konačno, prvenstvo daje ekonomsko-socijalnim pitanjima i restrukturiranju neefikasne države. Odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci spominje se tek na kraju posljednjeg zaključka, što je također poruka za one koji znaju čitati.

BEČ, 11.03.2014. - Bivši visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch i stručnjak za Balkan Christophe Solioz u opsežnom tekstu objavljenom na portalu za liberalne politike "Open Democracy" navode kako je došlo vrijeme da se u Bosni i Hercegovini ukinu entiteti i zemlja organizira po regijama. Prema mišljenju autora teksta, međunarodna zajednica je nejasnom i nespretnom politikom samo produbila političku krizu u BiH.

Washingon, 07.03.2014. - Bosna i Hercegovina u najvećoj političkoj krizi od svih zemalja Zapadnog Balkana, ocijenila je izvjestiteljica Evropskog parlamenta za viznu liberalizaciju i evropska parlamentarka iz Slovenije Tanja Fajon govoreći pred Odborom američkog Senata. Dodala je da su što prije potrebne široke promjene Dejtonskog mirovnog sporazuma "kako bi zemlja mogla uopšte funkcionisati". Govoreći o temi "Dešavanja na Zapadnom Balkanu i politički odgovori", Fajon je ocijenila da se međunarodna zajednica mora mnogo više posvetiti razvoju i stabilizaciji Zapadnog Balkana.

Sarajevo, 21.02.2014. – Da li je Evropska unija uspješna u Bosni i Hercegivini? Da li će, nakon neuspjeha u pregovorima s bh. političarima o provođenju odluke Evropskog suda za ljudska prava, EU promijeniti kurs u osnaživanju BiH na putu evropskih integracija ili će ostati pri stavu da bez primjene presude „Sejdić-Finci“ nema ni napretka ka Evropskoj uniji? Ili će, nakon što je potrošila sve dosadašnje recepte za bh. političare, nastaviti s politikom „strateškog strpljenja“ čekajući neko 'bolje vrijeme' ili novu generaciju vršilaca vlasti?

Sarajevo, 19.02.2014. - Ambasador Peter Sorensen, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH, zajedno sa Jean-Ericom Paquetom, direktorom u Direkciji Evropske komisije za proširenje (Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo) danas se sastao sa predsjedavajućim Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Vjekoslavom Bevandom.

Sarajevo, 18.02.2014. - Evropski komesar za proširenje Štefan Füle veoma je razočaran razgovorima sa sedmoricom lidera najutjecajnijih stranaka u Bosni i Hercegovini i odlučio je "zaključiti svoj angažman" na pitanju primjene presude Evropskog suda u predmetu Sejdić i Finci. "Vrijeme je da Vijeće Evrope i institucije Bosne i Hercegovine preuzmu na sebe to pitanje", kazao je u utorak u Sarajevu.

Ponovio je da je "provođenje presude Sejdić i Finci ključ za napredak Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji" i da će njeno neprovođenje imati "ozbiljne i konkretne posljedice na život svakog građanina".