Nekadašnji „dašak svježeg vjetra na Balkanu“ kako ga je svojedobno nazivala nekadašnja državna sekretarka SDA Madaleine Albright, od 17. januara 2017. je na američkoj crnoj listi zajedno s ostalima koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju velikoj i moćnoj Americi i koji djeluju protivzakonito.

Na sankcije protiv Milorada Dodika „na prvu“ je moguće gledati kroz hiljadu različitih naočara i iz hiljadu različitih hipotetičkih uglova. Za nekoliko dana, nedjelja ili mjeseci svi ćemo biti pametniji i mnogo dalje ćemo moći vidjeti. Pogotovo nakon službenih reakcija institucija Evropske unije koja bi se, kao dokazani saveznik SAD, mogla pridružiti sankcijama., imajući u vidu da EU od 2011. godine ima Okvirnu direktivu  o mogućnosti uvođenja represivnih mjera prema bilo kome u BiH ko ugrožava suverenitet i teritorijalni integritet ove zemlje.

Američka ambasadorica u BiH Maureen Cormack je u obrazloženju odluke o sankcijama izjavila da su se SAD na takav korak odlučile na temelju uredbe iz 2002. godine i u “koordinaciji sa najbližim partnerima”, ali nije dala više detalja. Ono, međutim, što je i na prvi pogled vidljivo jeste da sankcije nisu došle prekonoći, nisu „histerični potezi odlazeće administracije“, niti su za međunarodno-pravno i političko potcjenjivanje, jer se Milorad Dodik kao lider jednog od suverenih naroda i kao predsjednik jednog od entiteta u BiH nije našao na crnoj listi nepoželjnih osoba tamo neke urođeničke zabiti, već na spisku Sjedinjenih Američkih Država čije akcije na međunarodnoj sceni imaju kontinuitet i neminovne globalne pozitivne ili negativne refleksije. 

Da li postoje naučni dokazi da su simptomi infatilizma i shizofrenije prisutni kod političkih lidera u BiH i regionu i da li psihijatrijska struka uočava devijantnost u ponašanju političkih lidera? SENS je prvi medij u BiH koji otvara ovu "pandorinu kutiju".

Jedan od vodećih stručnjaka koji se decenijama bavi ovih fenomenima, psihijatar-psihoterapeut prof.dr.sc.Hazim Mulić koji trenutno živi u Puli, potvrdio je za SENS da poznate izreke, "vlast je slast" i "vlast kvari", imaju svoju znanstvenu potvrdu.

Da li je osnovno i srednje obrazovanje u BiH doista besplatno "za sve učenike", zašto učenici nekih škola imaju besplatne udžbenike, a u drugim školama nemaju, zašto se u praksi obrazovni zakoni ne poštuju, ko je kriv za stanje u ovoj sudbinski važnoj oblasti za svaku zemlju? 

Članom16. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini iz 2003. godine propisano je da je “osnovno obrazovanje obvezno za svu djecu i da je besplatno”. Pripisano je takođe da se“besplatno osnovno obrazovanje osigurava svoj djeci u BiH, a dijete, u smislu ovoga Zakona, je svaka osoba do navršene osamnaeste godine života.”

Prema mojim diplomatskim izvorima, većina ambasadora u Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini (PIC) zalaže se za "osudu referenduma kao destabilizirajućeg i neustavnog načina provjeravanja volje srpskog naroda u Bosni i Hercegovini", dok nekoliko stalnih članica PIC-a insistira na "konkretnijim mjerama koje bi mogle ići sve do zabrane samog čina održavanja referendumskog glasanja, bez obzira na moguće posljedice".

Niko od članova PIC-a, međutim, ne zna u ovom času kakva bi mogla biti praktična provodivost "konkretnijih mjera" i kakve su moguće reakcije vlasti u Banja Luci.

Najveći stepen saglasnosti  tokom dosadašnjih diplomatskih konsultacija postignut je oko toga da se ishod referenduma unaprijed može pretpostaviti, te da takav, očekivano pozitivan ishod referenduma, ako ga bude, članice PIC-a neće formalno priznati kao političku činjenicu, s izuzetkom Ruske Federacije i Srbije kao jednog među garantima Mirovnog sporazuma.

(Neka od stajališta koja sam izrekao na prezentaciji analize “Bosna i Hercegovina na prekretnici u 2016. godini” koju su 9.6.2016. u Sarajevu predstavili analitičari Udruženja za društvena dešavanja SOS).

Ako je tačno da su mediji oduvijek bili ogledalo društva i vremena u kojem djeluju, onda je “društvo” u kojem bh. mediji djeluju danas u fazi raspada.

Prema ocjenama “Reportera bez granica” koje svake godine pokazuju stepen medijskih sloboda u svijetu, naša zemlja je 2006. godine bila na vrlo visokom 19. mjestu. Prošle godine smo bili čak na 66. mjestu od ukupno 180 posmatranih zemalja. Na regionalnom nivou, BiH je unutar prosjeka. Iako nije utješan, posljednji podatak govori da medijska slika u BiH nije isključivo posljedica domaće ekonomske insuficijencije, politokratskog egoizma i etičko-stručne devalvacije unutar samih medija.

BEČ, 11.03.2014. - Bivši visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch i stručnjak za Balkan Christophe Solioz u opsežnom tekstu objavljenom na portalu za liberalne politike "Open Democracy" navode kako je došlo vrijeme da se u Bosni i Hercegovini ukinu entiteti i zemlja organizira po regijama. Prema mišljenju autora teksta, međunarodna zajednica je nejasnom i nespretnom politikom samo produbila političku krizu u BiH.

Sarajevo, 21.02.2014. – Da li je Evropska unija uspješna u Bosni i Hercegivini? Da li će, nakon neuspjeha u pregovorima s bh. političarima o provođenju odluke Evropskog suda za ljudska prava, EU promijeniti kurs u osnaživanju BiH na putu evropskih integracija ili će ostati pri stavu da bez primjene presude „Sejdić-Finci“ nema ni napretka ka Evropskoj uniji? Ili će, nakon što je potrošila sve dosadašnje recepte za bh. političare, nastaviti s politikom „strateškog strpljenja“ čekajući neko 'bolje vrijeme' ili novu generaciju vršilaca vlasti?

SARAJEVO, 11.02.2014. - Imajući u vidu da je, zbog nedovoljnog činjenja i svoje neefikasne i često pogrešne politike prema Bosni i Hercegovini, suodgovorna za više od pola miliona nezaposlenih, za pljačkašku privatizaciju i propast realnog sektora privrede, Evropska unija bi u trenutnoj situaciji morala reagovati odmah. Dobro je da  takve poruke ovih dana i dolaze iz Brisela. Odluka visoke predstavnice Ashton i komesara Filea da u ponedjeljak neplanirano dođu u Sarajevo mogao bi biti signal da su se probudili iz višegodišnjeg zimskog sna. Ali samo signal. Da ovoga puta doista i misle ozbiljno, trebalo bi pokazati na djelu u što kraćem roku.

Šta bi bilo poželjno učiniti odmah?

Sarajevo -  10.02.2014. - Ono što govorim već desetak godina, a što niko od zvaničnika u Bosni i Hercegovini nije želio da čuje, a inteligencija i mediji nisu dovoljno razumjeli, potvrđeno je napokon u nedjelju, 9. februara u Mostaru: hrvatski premijer Zoran Milanović je, u svojstvu ‘istog među jednakima’ u Evropskoj uniji (mnogo mekše od mene) izjavio da je “EU nedovoljno zainteresirana za Bosnu i Hercegovinu”, te da ova zemlja zavrjeđuje “jasniju evropsku perspektivu”.

Sutradan, 10. februara, na redovnom sastanku ministara vanjskih poslova u Bruxellesu, većina misnistara EU je podržala inicijativu Hrvatske koju je pred evropskim kolegama vrlo decidno artikulirala dokazana prijateljica Bosne i Hercegovine Vesna Pusić. EU je prihvatila kritike i najavila da će pojačati vlastitu ulogu u BiH i konačno utvrditi vjerodostojnu, realnu, progresivnu i dosljednu, a ne uslovno-ultimativnu politiku protektora nad protektoratom.

Sarajevo, 31.01.2014.-Iznenadni, nenajavljeni i nepotrebni sastanak „predstavnika udruženja žrtava rata iz Podrinja i ratnih komandanata odbrane Srebrenice“ na čelu s Naserom Orićem, koji je pod pokroviteljstvom člana predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića održan u zgradi državnog Predsjedništva, isto je kao kada se sam, iz čista mira i s malo prkosa, udaraš kamenom po glavi i nakon toga završiš u komi.