Evropska unija je iz Trumpovog razdoblja izašla vanjskopolitički krhkija nego što je bila prije.

Četiri historijske godine za konsolidaciju Evrope pa i preuzimanje uloge kormilara globalnog broda, potrošene su u podsmjehivanju donedavnom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

Dok se prekaljeni poduzetnik bavio svojim narcističkim ciljevima, kažnjavanjem suparnika, ponekad američkom ekonomijom i nimalo globalnim problemima (što je američki kredibilitet srozalo na možda najniži nivo u posljednjih sto godina), Evropska unija je umjesto „kormila“ izabrala „bič“ kojim je uzaludno pokušavala disciplinirati nepoćudne članice. Pogotovo one u kojima se veličanstvena evropska ideja o jedinstvu, solidarnosti, pravdi i demokratiji svodila uglavnom na evropske fondove, slobodu kretanja i trgovinu.Joe Biden nije zaboravio naglasiti da će Americi vratiti globalnu nadmoć, po svaku cijenu  (EPA)

Opširnije...

Članice EU će danas razgovarati (i) o ‘potvrdama za vakcinaciju, njihovoj prikladnosti i okolnostima u kojima bi se mogle koristiti’.

COVID pasoš, potvrda o imunizaciji, elektronska potvrda o vakcinaciji, imunitetna kartica ili nešto peto u formi “standardiziranog panevropskog certifikata o vakcinaciji”? Ili, ništa od toga, za sada. Na ovu samo naizgled zdravstveno-tehničku, a u suštini krupnu pravno-političku dilemu, odgovor se očekuje sa najvišeg nivoa u Evropi.

Redovni videosamit lidera Evropske unije zakazan je za kraj ovog mjeseca na inicijativu predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela, kako bi se ocijenilo trenutno stanje pandemije i dogovorila strategija za proljeće. U evropskim institucijama i diplomatskim krugovima u Briselu, međutim, niko ne vjeruje da će se o tako važnom pitanju kao što je “administrativno-zdravstveni udar na slobodu kretanja”, što smatraju mnogi od vropskih parlamentaraca, lideri Unije moći usaglasiti tokom samo jednog samita.

Opširnije...

Uglednog njemačkog parlamentarca su mnogi u Bosni i Hercegovini već počeli slaviti kao spasioca zemlje za koju mnogi na Zapadu kažu da je raj s obamrlom nadom.

Uglednog njemačkog parlamentarca, potpredsjednika Kršćansko-socijalne unije, bivšeg ministra, državnog sekretara, savjetnika, lobistu Christiana Schmidta mnogi u Bosni i Hercegovini su krajem godine već počeli slaviti kao spasioca zemlje za koju mnogi na Zapadu kažu da je raj s obamrlom nadom.

Bez sekunde promišljanja o faktima i mogućim posljedicama, drugi su ga (mada ga nikada nisu ni sreli) već strpali u košaru s ruskim špijunima i s nesposobnjakovićima. A treći mu se bez pardona začeše odmah dodvoravati po katoličkoj liniji, iako je čovjek po konfesionalnosti protestant.

Kada sam ga pred novodišnje praznike direktno upitao: “Da li doista dolazite uskoro u Sarajevo? Kada? I s kakvim mandatom?“, odgovor je u prvom momentu bio šokantan, a već u drugom, jedino ispravan: sve što sam mu od argumenata znao i mogao pobrojati u vezi s njegovim “skorim“ i “sigurnim“ zauzimanjem prve stolice u Uredu visokog predstavnika dobro podučeni zapadni političar je lakonski nazvao “glasinama“.Christian Schmidt je svima u regiji razumljivim jezikom pokazao da se procedure moraju poštovati, piše autor (EPA)

Opširnije...

Jedna od najtežih godina nakon ratova je iza nas, nova u koju smo kročili biće takođe teška i neizvjesna.

Prebirući u danima blagdana po vlastitm sjećanjima na događaje u kojima sam voljom sudbine ni kriv ni dužan sudjelovao, odlučih da i samoga sebe s nekoliko internet-linkova podsjetim makar na ponešto u šta sam bezmilosno trošio kapi svoga života. Ne bijaše to neka velika "pljačka", ali ni ja nisam mimosvijeta. Zaboravan sam kao i svi ostali koji u ovosvjetovnom pretis-loncu neopaženo zgaramo, nesvjesni da će prije ili kasnije vjetrovi zamesti naše tragove. I zaboravljamo da "živimo u svijetu gdje su pokopi važniji od pokojnika, gdje su svadbe važnije od ljubavi, gdje je izgled važniji od pameti. Mi živimo u kulturi ambalaže, koja prezire sadržaj", krajem prošlog stoljeća je zapisao veliki urugvajski novinar i pisac Eduardo Galeano.

Samo glasovi vremena pripovijedaju naš put. A ako sam na tom putu ponegdje i padao, bilo je to zato što sam hodao! A padanjem i rastemo - nekako je ovako  takođe zapisa veliki Galeano. Neka zato Internet ispod ove fotografije zapamti makar mrvicu onoga što sam tokom proteklih decenija radio. Radio da bih živio.

"Koncert za mir", sarajevska Zetra, juna 1991.

 

Opširnije...

Ako išta dobro zna, to je put do kompromisa. U tome je Evropska unija od svog nastanka neprikosnovena. Pokazalo se to i u završnici iscrpljujućih pregovora o uređivanju odnosa između Unije i Ujedinjenog Kraljevstva nakon Brexita. Nakon što su skoro desetomjesečni pregovori o trgovini i svim drugim pitanjima budućih odnosa zapali u krizu zbog iznosa ‘brakorazvodne parnice’, nesloge oko ribolova, saradnje u oblasti spoljne politike, sigurnosti i odbrane - o kojima Velika Britanija u početku inije željela da pregovara, morali su se umiješati i glavni akteri političko-izvršne vlasti s obje strane.

Poslije svega, ostaje zapisano da su pregovori uspješno okončani sedam dana prije zadnjeg roka, za nekoga na Badnji dan, za nekoga na Badnje veče 2020. godine.

Velika Britanija je napustila Evropsku uniju nakon 47 godina članstva (EPA)

Opširnije...