Čini se da je s pandemijom korona virusa neliberalna domokratija ušla u fazu punog zamaha.

Od početka pandemije korona virusa, globalni svjetski poredak upravljan rukom predvodnika liberalne demokratije, proživljava negaciju svega onoga čime su se oci liberalne misli ponosili – od Johna Lockea i Thomasa Hobbesa koji su prije više od četiri stoljeća razradili teoriju o prirodnim i stvarnim pravima čovjeka i razlikama između „legalne i ilegalne civilne vlade“, do Adama Smitha koji je do u tančine razradio principe ekonomskog liberalizma i politike slobodnog tržišta. 

Ako, dakle, liberalna demokratija kao savršeni oblik ‘vladavine naroda’ nisu samo višepartizam i slobodni izbori na kojima se bira vlast većine, već je to i obaveza vlasti da ustavom, zakonima, odlukama i svakodnevnim postupcima ne dozvoli mogućnost da većina na bilo koji način uskraćuje temeljna ljudska prava manjini, onda globalni svjetski poredak zasnovan na toliko veličanim principima liberalne demokartije, već uveliko proživljava katastrofalni globalni neuspjeh. Časnih izuzetaka u tome nema, krivci su svi od kojih se očekivalo i očekuje da u vrijeme pandemije bolesti COVID-19 budu predvodnici: od Velike Britanije kao kolijevke liberalne misli, preko Sjedinjenih Američkih Država kao lidera ekonomskog liberalizma, do Evropske unije koja duže od pola stoljeća pokušava uspostaviti konvergenciju između akumulacije kapitala i liberalnodemokratskih principa o jednakosti svih i svugdje. Evropska komisija će vjerovatno krajem naredne sedmice predložiti formu zajedničke putne isprave o vakcinaciji (EPA)

Opširnije...

Sa ili bez Ureda visokog predstavnika, suštinske reforme će morati doći na red, a cjelovitost i suverenost Bosne i Hercegovine je odavno javna zakletva i imperativ zapadnih sila.

Da li još jedan očekivani krah evropske vanjske politike i najnovija svađa između Moskve i Brisela, koja je u stanju vruće-hladnog režima od 2014. godine, može odložiti ili ugroziti izbor zvaničnog njemačkog kandidata Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini? Pitanje je lako, kao što su inače sva pitanja laka. Teški su obično odgovori, pogotovo kada se radi o međunarodnoj politici, u kojoj, često se toga podsjećam, ništa nije slučajno, pa čak ni navodne slučajnosti.

Ako bi se sudilo po aktuelnoj rafalnoj paljbi nediplomatskih javnih optužbi između Moskve i Brisela, dobri vojnik koalicionog saveza njemačke kancelarke Angele Merkel i “prava ruka za poslove na Balkanu“, dakle Schmidt, mogao bi bez oklijevanja raspakovati kofere. 

Christian Schmidt je njemački kandidat za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (EPA)

Opširnije...

Trenutni zaključak Brisela je da je Rusija ta koja nije opravdala očekivanja, jer je ponovo odbila ispruženu ruku Evrope, koja joj je željela pomoći uspostavu ‘savremene demokratije’.

Diplomatski odnosi između Evropske unije i Ruske Federacije nisu bili nikada lošiji. Čak ni u vrijeme krimske krize 2014. godine “strune” nisu bile toliko zategnute. Takve ocjene ne stižu posljednjih dana samo iz Brisela i Moskve, već i iz drugih evropskih centara moći i Amerike. Razlika je jedino u intonaciji i težini riječi kojima se “trenutno najopasnija eskalacija po globalnu zajednicu” predstavlja najširoj javnosti. 

Rezolutni zahtjevi Evropskog parlamenta nagnali su Josepa Borrella da ponovi ocjenu po kojoj se Evropska unija nalazi na historijskoj prekretnici u odnosima s Rusijom, piše autor (EPA)

Opširnije...

Vlasti u zemljama regije i na Zapadu se iz toplih fotelja bave i dalje posljedicama, umjesto suštinskim uzrocima nesreće oko pola milijarde ljudi.

Niko nikada sa sigurnošću neće znati kakve su se sve misli vrzmale u promrzlim migranatskim glavama u Lipi i Pazariću tokom ove duge bosanske zime. Suštu istinu znaju samo migranti. Svakodnevne javne ispovijesti očajnika su tek isječci jednog trenutka iz njihovih pojedinačnih očajničkih životopisa, koji su izvjesno, mnogo kompleksniji rebusi – psihološke, socijalne, etičke, ideološke, pa i dnevno-političke naravi. Jedino u što niko sa zrncem empatije ne bi trebao sumnjati je da im nije nimalo lako. 

Mjesece i godine neobnovljive mladosti migranti će spiskati pod šatorima usred zime u Bosni, piše autor (EPA)

Opširnije...