Na Veliki petak i tokom cijelog prošlog vikenda, Kraljevina Belgija nije prolazila kroz dramatičnije razdoblje od Drugog svjetskog rata.

Prvo je toga dana iz vlade potvrđeno da je tragični scenario iz Italije i Španije stigao i u samo središte zapadnoevropske civilizacije i da je na taj dan dostignut tragični rekord po broju umrlih od korona virusa u jednom danu. U petak je preminulo 496 osoba pa se sa  3.000 ukupno umrlih za mjesec dana ova zemlja svrstala u sami vrh svjetske crne liste po broju umrlih na milion stanovnika. 

Političke, zdravstvene i vlasti civilne zaštite u Bosni i Hercegovini konačno su se smilovale prema 421.300 penzionera u Federaciji Bosne i Hercegovine i 265.000 penzionera u entitetu Republika Srpska. Ukupno 686.000 penzionera dobilo je dozvolu da nakon višesedmične izolacije početkom mjeseca i u jutarnjim satima u vremenu od-do mogu protegnuti svoje izrađene staračke noge, obaviti najnužniju kupovinu i ono najvažnije u njihovim životima osim samog života – podići martovsku penziju. 

Tiho, gotovo neopaženo, nacionalna zastava Sjeverne Makedonije podignuta je u ponedjeljak na 30. jarbol u krugu glavnog sjedišta Sjevernoatlantskog saveza u Bruxellesu. Zastave su istovremeno podignute i na jarbole ispred Glavne vojne komande savezničkih snaga (SHAPE) u Monsu (Belgija) i Zapovjedništva savezničkih snaga u Norfolku, u Virginiji (SAD). Nekada su to bili medijski događaji prvog reda uz svitu prisutnih.

Tri dana ranije, 27. marta, Sjeverna Makedonija je zvanično postala 30. članica NATO-a, nakon što je Gornji dom španskog Parlamenta, uz svu dramatiku općenacionalne borbe protiv koronavirusa i "s nula glasova protiv", ratificirao Protokol o pristupanju najmlađe članice Savezu. Špansko "da", posljednje među 29 članica Alijanse, bilo je uslov za konačno deponovanje Instrumenta za pristupanje Sjevernoatlantskom ugovoru (North Atlantic Treaty Organisation - NATO), koji je prije 71 godinu potpisan u Washingtonu. Taj nezaobilazni formalni čin obavljen je videolinkom samo petnaestak sati nakon što su lideri Evropske unije jednoglasno (također putem videolinka) odobrili zvaničnom Skoplju početak pristupnih pregovora za članstvo u Uniji. Utrku velikih za preostale mrvice na geostrateškoj mapi nije mogao zaustaviti ni svemoćni virus!

Ravnopravan EU-NATO 'dijalog' očigledno nije moguć sve dok su neravnopravne pozicija ključnih aktera (EPA)

Da ništa više nije kao prije aktuelne virusne pandemije, potvrđuje i režim rada evropskih institucija. Osim Kriznog štaba Evropske unije na čelu s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen, Generalnog sekretarijata i direktora generalnih direkcija (DGs) koji su u stanju permanentnog dežurstva, sve glavne institucije Unije, radna tijela i njihovi uposlenici, od sredine marta su na režimu teleworkinga.

Prvi put u historiji i Evropski parlament će u četvrtak svoje vanredno plenarno zasjedanje održati videovezom kako bi 705 evropskih parlamentaraca putem elektronske pošte glasalo o najnovijim mjerama Komisije u vezi s koronavirusom. Uoči vikenda je potvrđeno da će dvije naredne ‘mini-plenarne sesije’ planirane za prvu i treću sedmicu aprila biti otkazane, a uobičajena četverednevna zasjedanja koja su trebala biti održana u Strasbourgu tokom maja, juna i jula, preformatirana su u dvodnevne mini-plenume u Bruxellesu. I aprilski sastanci Vijeća koji se uobičajeno u aprilu, junu i oktobru održavaju u Luxsembourgu, za sada se planiraju u briselskom sjedištu. Sve zbog drastične restrikcije kretanja i okupljanja unutar same Unije.

Evropski parlament će u prvi put u historiji svoje vanredno plenarno zasjedanje održati videovezom (EPA-EFE)

Nakon migrantske krize iz 2015. godine kada je 1,83 milionamigranata prošlo kroz ulazne granice Evropske unije, naivni optimisti su vjerovali da evropske političke elite nemaju pravo i ne smiju po drugi put u pet godina biti iznenađene masovnim pokretima stanovništva iz kriznih područja.

Pet godina je prespavano, pravi odgovori na migrantsku krizu su izostali i Evropska unija je stigla do crvene linije. Uspavane političke elite u Briselu nisu probudila ni sve dramatičnija geopolitička prestrojavanja pred njihovim vratima, ni rusko-turske trzavice oko ishoda ratova u Siriji i Libiji, niti pritajena američka predizborna pasivnost. Sve ovo, i još mnogo toga, najavljivalo je zastrašujući talas ilegalnih migranata već sa prvim vjesnicima proljeća.

EU se suočava s mnogo težim izazovima nego što je iznuđeno fizičko zaustavljanje ilegalnih migranata na njenim ulaznim granicama (EPA)

Najnovija politička kriza u Bosni i Hercegovini izazvana odbacivanjem odluke državnog Ustavnog suda u vezi s vlasništvom nad poljoprivrednim zemljištem, u sjedištu Evropske unije se doživljava kao "ozbiljna prijetnja ustavnom poretku Bosne i Hercegovine".

Za sada, međutim, nema nagovještaja da bi zbog toga bilo koja institucija EU-a mogla preduzeti bilo kakve mjere kojima bi se na bilo koji način dodatno usporio proces evropske integracije ove zemlje, ili bi se mogla dovesti u pitanje politička, finansijska, ekspertska i svaka druga vrsta podrške Bosni i Hercegovini na njenom evropskom putu.

"Evropska unija kao cjelina i svaka njena institucija snažno podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i institucionalnopolitičku funkcionalnost Bosne i Hercegovine. Nepromjenjivost granica ostaje temeljno načelo Evropske unije prema Bosni i Hercegovini. I ovoga puta naglašavamo da je neophodno osigurati funkcionalnost svih institucija na državnom nivou i u cjelosti ispoštovati sve odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine", izjavio je zvanični predstavnik Evropske komisije za pitanja susjedske politike EU i politiku proširenja.Potrebna je reforma svih institucija koje su se do sada pokazale neefikasnim, poručuju iz EU-aTanjug - Arhiva

U narednih nekoliko dana će biti godina od kako je srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, nakon dvije uzastopne neočekivane posjete institucijama Evropske unije u Briselu izjavio: "Nemam vremena za dangubu. Ako zajedno s drugim kolegama u Predsjedništvu, najduže za godinu, ne uspijem vratiti zemlju na pravi put sa sadašnjeg puta samouništenja, napuštam Predsjedništvo države i vraćam se u Banja Luku pa neka sve propadne." 

U narednih nekoliko dana će biti godina od kako je srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, nakon dvije uzastopne neočekivane posjete institucijama Evropske unije u Briselu izjavio: "Nemam vremena za dangubu. Ako zajedno s drugim kolegama u Predsjedništvu, najduže za godinu, ne uspijem vratiti zemlju na pravi put sa sadašnjeg puta samouništenja, napuštam Predsjedništvo države i vraćam se u Banja Luku pa neka sve propadne."

Dodik, kao što se vidi, ni u drugoj godini mandata u Sarajevu nije uspio "vratiti Bosnu i Hercegovinu na pravi put" (EPA)

Prošla je godina od „velikog govora“ francuskog predsjednika Emmanuela Macrona kojim je u januaru 2019. pozvao Evropu „na buđenje i više samopouzdanja u odnosima sa suparničkim svjetskim silama“. Bio je to najotresitiji njegov postizborni govor nakon onoga održanog na pariškoj Sorboni u septembru 2017.  godine kada je obnarodovao svoje nepokolebljive planove o „temeljitoj reformi Evropske unije“.Macron je bez ustezanja ustvrdio da je Brexit dio onog istog populističkog fenomena koji je i Trumpa doveo na vlast (EPA)

Evropsko liderstvo francuskog predsjednika Emmanuela Macrona ojačano je još jednim, na prvi pogled, skromnim, a dugoročno važnim uspjehom. U roku koji je postavio u oktobru prošle godine, zaustavljajući odluku evropskih čelnika o početku pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, Evropska komisija izradila je i 5. februara obnarodovala revidiranu metodologiju pristupnih pregovora za članstvo u Evropskoj uniji.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi predstavio je novu metodologiju procesa proširenja Evropske unije (EPA)

Da li će se Britanci 31. januara u ponoć po srednjoevropskom vremenu oslobodili 'okova' Evropske unije, ili tek ulaze u prave probleme nakon Brexita? Kakvi će biti odnosi Ujedinjenog Kraljevstva i Unije nakon prijelaznog razdoblja od 11 preostalih mjeseci ove godine? Hoće li i do kada Sjeverna Irska izdržati „unijatsko srodstvo“ sa Velikom Britanijom? Da li će Škotska koja nije glasala za Brexit održati riječ o povratku u Uniju? Dokle bi sve mogla dostići „renesansa anglo-američkog saveza“ i šta bi sve to moglo značiti po mir i stabilnost Centralne, Istočne i Balkanske Evrope? Da li su Poljska, Danska i Italija sljedeće koje "vole Evropu, a mrze EU" kako je to u Evropskom parlamentu prognozirao lider britanskog eurofobnog pokreta Nigel Farage?

Ovo je samo manji broj trenutno aktuelnih pitanja na koje niko za sada ne zna pouzdane odgovore i koja britanskom izlasku iz EU upravo i daju historijsku konotativnost, obilježja planetarnog značaja i objektivnu nepredvidljivost.Zbogom, sretno ili doviđenja Britanijo – odgovorit će nam vrijeme koje dolazi već sa 1. februarom (Foto: EPA)