Virus hiljadu puta manji od zrnca pijeska pokazao je svu krhkost ljudskoga života, razotkrio je slabosti zdravstvenih sistema i ograničenja poretka kojem je bogatstvo važnije od dobrobiti ljudi... Zbog korone se drukčije ponašamo i komuniciramo - izbjegavamo dodir, a lice prekrivamo maskama... Pokazao nam je svu krhkost našeg sistema vrijednosti . Ali svi želimo izaći iz svijeta korone, zreli smo za promjenu i spremni za budućnost. Ovo je pravi trenutak za Evropu koja će biti sposobna da iz nestabilnosti i krize povede svijet u novu vitalnost.“

Želimo predvoditi na putu u digitalno doba, i to na evropski način: sa svojim vrijednostima, snagom i globalnim ambicijama (EPA-EFE)

Da u globalnim međunarodnim odnosima ništa nije slučajno jedan je od aksioma svijeta u kojem živimo.

Tako i „Sporazum o ekonomskim odnosima Srbije i Kosova“, sve izjave i pojašnjenja ključnjih aktera, navodna slučajnost u zamjeni fascikli u Ovalnoj sali Bijele kuće, zloslutno infiltriranje međudržavnih odnosa s Izraelom u trilateralni navodno „čisti ekonomski sporazum“, pa sve do navodnog neznanja Evropske unije o američkim namjerama i sadržaju očigledno spornog sporazuma iz Washingtona – sve je to klasika u zastrašujuće egoističnom svijetu i partikularizmu savremenih međunarodnih odnosa. Klasika i u manipuliranju javnim prostorom.

Srbijanski 'učenik' Vučić ni za jotu nije drugačiji, gori ili po mir i stabilnost u regiji opasniji od svojih učitelja i ino-mentora (EPA)

Od početka globalne pometnje koju od kraja prošle godine bezmilosno nameće COVID-19, svakome je jasno da u tom svjetskom metežu, nesnalaženju i panici glavnu ulogu imaju odmetnuti finansijski diktatori, farmaceutska industrija, profesionalni špekulanti, bjelosvjetski muljatori i, naravno, dnevna politika. Biologija, epidemiologija i srodne struke, naučna zajednica, akademije i nobelovci su tek ikebana koju se katkad i posluša. Kad god se pandemija otme kontroli.

Ako na tlu cijele Evropske unije postoji region koji je od početka pandemije smatran uzorom po samoorganizaciji, onda je to Istra, smatra autor. (Srecko Niketic / PIXSELL)

"Dobro jutro svima. Uspjeli smo! Evropa je snažna. Evropa je ujedinjena!", uskliknuo je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, nakon što je u cik zore u utorak (21. jula) na svom Twitter profilu pod naslovom "Dogovor", objavio da su lideri Evropske unije, nakon četiri noći i pet dana vanrednog zasjedanja, postigli "historijski kompromis".

Nakon dva mjeseca nezapamćeno teških pregovora između "štedljivih", "rastrošnih", "suverenističkih"... članica EU-a, usaglašen je Fond za oporavak evropske ekonomije u novom dobu korona virusa, a nakon višemjesečnih međudržavnih i međuinstitucionalnih usaglašavanja, usvojen je redovni Višegodišnji finansijski okvir, kojim se utvrđuju prioriteti zajedničkih ulaganja u narednom sedmogodišnjem razdoblju 2021-27.

Nakon desetaka mukotrpnih sastanaka Evropskog vijeća i Evropske komisije, došlo se do 'uravnoteženog rješenja', piše autor (EPA)

Ako su politike Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država prema Balkanu još od smrti Josipa Broza Tita bile neprincipijelne, konfuzne, licemjerne i neefikasne, u posljednjih 25 godina bi se, s mnoštvom dnevnoaktuelnih argumenata, moglo govoriti o istoj takvoj politici na kvadrat. U posljednjih 20 godina se to osobito vidi po odnosu Zapada prema Bosni i Hercegovini, srpsko-albanskim odnosima i Kosovu, kao "najnestabilnijem kutku Starog kontinenta". Moguća su dva razloga za takvu politiku. Jedan je stari, drugi novijeg datuma. Namjerno održavanje "zamrznutog konflikta" i "nadziranog nereda" poznata je strategija Zapada kako bi se i na tlu Evrope veliki igrači imali s čime potkusurivati i opravdavati vlastite antagonizme.

Josep Borrell je imenovao Miroslava Lajčaka predstavnikom za dijalog, a nijedan od njih nije iz članica EU-a koje su priznale nezavisnost Kosova, piše autor (EPA)

Istarska županija, iz koje je do početka pandemije korona virusa hiljade sezonskih radnica i radnika radilo u Italiji, prva je hrvatska regija i među prvim enklavama u Evropi u kojoj su prije dva mjeseca uvedene rigorozne mjere za suzbijanje epidemije u strahu od katastrofe poput one u susjednoj Italiji. U Istarskoj županiji je tada bilo samo šest oboljelih i svi su već bili na liječenju. Preduzete mjere za suzbijanje zaraze su i ovdje dovele do zamiranja privrede i javnog života. Već sredinom aprila Istarska županija je bila prva hrvatska regija bez novozaraženih, a prije skoro mjesec dana iz pulske Opće bolnice otpušten je posljednji od 83 pacijenta koji su bili pozitivni na koronavirus. Istra je zbog toga postala prva „slobodna zona“ Evrope i top-tema u evropskim razmjerama na čijem se primjeru izvlače pouke i izučavaju efektivnost pravovremenih odluka u kriznim situacijama, te uloga lokalne uprave i građana u tome.Flego: Smjernice su sjajna vijest za turističke zemlje i poruka građanima da će putovanja biti moguća i sigurna ovoga ljetaPixsell/ Duško Marušić

Nakon nekoliko najava i odgađanja, Evropska komisija je u srijedu objavila nove smjernice i preporuke za postepeno i koordinirano otvaranje unutarnjih i vanjskih granica Evropske unije, odnosno za reaktiviranje Schengenskog sporazuma o slobodi kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala. Sporazum je bio neprekidno na snazi od sredine juna 1985. godine do 14. marta ove kada ga je prvi put u 35 godina dugoj praksi prvi put do temelja skršio zajednički „nevidiljivi neprijatelj“ Covid-19.Ponovno podizanje rampi na vanjskim granicama Unije planirano je tek za 15. juni (EPA-EFE)

Nijedna članica Evropske unije u cjelokupnoj historiji ovog ekonomskopolitičkog bloka nije se toliko radovala šestomjesečnom rotirajućem predsjedavanju Vijećem EU-a kao što se radovala Hrvatska kada je 31.decembra prošle godine u ponoć, šest i po godina nakon što je postala članica EU-a, preuzela tu vrstu "štafetne palice" od Finske.

Svjetski dan slobode medijaobilježava se od 1993. godine na temelju odluke Generalne skupštine Ujedinjenih naroda iz iste godine, a na preporuku Generalne skupštine UNESCO-a iz 1991. Kao dan obilježavanja odabrana je godišnjica usvajanja Windhoeške deklaracije o promociji nezavisnog i pluralističkog afričkog novinarstva iz 1991. godine koju su usvojili afrički novinari u Windhoeku u Namibiji. Cilj, svrha i namjera obilježavanja Svjetskog dana slobode medija je podizanje svijesti o važnosti medijskih sloboda, zaštita temeljnih prava novinara, borba protiv svih oblika pritiska na medije kao i sjećanje na sve one koji su obavljajući svoj posao izgubili život. Ovaj dan služi i kao podsjetnik na mnoge medijske neslobode, zatvaranja novinara, te ostale nedemokratske postupke prema medijima i medijskim radnicima širom svijeta.Nesebičnost medijskih profesionalaca tokom pandemije oživljava nadu da bi novinarstvo kao javno dobro moglo pobijediti infodemiju i njene političke autore. (EPA-EFE)

Najnovije manifestacije "bratskog savezništva" Srbije s Rusijom i Kinom u institucijama Evropske unije prvo su svjesno prešućivane kako bi se u teškim vremenima očuvalo kakvo-takvo jedinstvo članica i partnerskih zemalja u borbi protiv "zajedničkog nevidljivog neprijatelja". Zatim je uslijedio tihi žamor nezadovoljstva, koji je kolao po mastodontskim aulama evropskih institucija – od Evropskog parlamenta preko Komiteta stalnih predstavnika (COREPER), kojim trenutno predsjedava Hrvatska, pa do Komisije. Nakon toga se oglasio Carl Bildt, bivši švedski premijer i šef diplomatije, bivši specijalni predstavnik EU-a za Jugoslaviju, bivši prvi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, član Trilaterale i Bilderberške lože i trenutni dopredsjednik Evropskog vijeća za vanjsku politiku.