Nove èlanice EU iz srednje i istoène Evrope prošle su provjere za prikljuèenje Šengenskom (Schengen) sporazumu o ukidanju meðudržavnih graniènih kontrola unutar Evropske unije od poèetka 2008. godine. Osam zemalja te regije uspješno je aktiviralo svu potrebnu opremu nužnu za prikljuèenje schengenskoj središnjoj bazi podataka. Odvojena procedura provodi se i dalje za Maltu i Kipar.
U planu je da se nakon potvrde èelnika EU iduæih mjeseci obustave graniène kontrole na kopnenim graniènim prijelazima od 31. januara ove godine, a u zraènim lukama od 28. februara 2008.
Odluka EU o proširenju "šengenskog kruga" ili "Šemgenlanda" ubrzana je nakon protesta centralno-evropskih zemalja iz decembra prošle godine kada su države takozvane Višegradske grupe (Slovaèka, Èeška, Poljska i Maðarska) ponovno potvrdile zvaniènom Bruxellesu da su potpuno spremne preuzeti sve obveze u vezi sa èlanstvom u šengenskoj zoni.
Administracija Evropske komisije je tada tvrdila da je odgoda prijema u zonu Šengena moguæa sve do poèetka 2009. godine "zbog kašnjenja s uspostavom baze podataka (SIS II)", koju je neophodno u cjelosti uspostaviti prije poèetka primjene pravila o slobodnom prometu ljudi, roba, kapitala i usluga.
Politièka odluka o toènom datumu prijema ovih zemalja u zonu Šengena biæe donesena u novembru.
Hrvatski graðani æe i nakon proširivanja šengenskog teritorija do samih njenih granica i dalje moæi ulaziti u Sloveniju i Maðarsku s osobnim iskaznicama, ali æe morati
imati posebne kartone na koje æe se stavljati žig pri svakom prelasku
granice. Ovakav kompromis dogovoren je na zasijedanju Evropskog vijeæa za pravosuðe i unutarnje poslove EU 18. septembra (2007. godine).
Slovenaèki ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavio jeb tim povodom kako je za Sloveniju veoma važno da njena granica s Hrvatskom ostane otvorena bez obzira na prikljuèenje Slovenije šengenskom prostoru. "Kao što je svima poznato, mi sa Hrvatskom imamo izvjesne pograniène probleme, ali smatramo vrlo važnim da granica s Hrvatskom ostane što otvorenija, a komunikacija meðu ljudima i na državnom nivoui takva kakva je bila do sada, bez obzira na to što Slovenija ulazi u šengensko podruèje", izjavio je Rupel.