Odnosi NATO – BiH: Stara farsa ili nova suština?
U ovom trenutku ključno pitanje odnosi se na suštinu, smisao i očekivanja od najnovije odluke iz Brisela.
Institucionalizacija multiraleralnih odnosa Bosne i Hercegovine sa Sjevernoatlantskim savezom počela je prije 12 godina (AP)Nakon devet i po godina čekanja i usvajanja čitavog niza strateških dokumenata o saradnji Bosna i Hercegovina – NATO, Bosna i Hercegovina napokon je dočekala zeleno svjetlo za aktiviranje Akcijskog plana (Membership Action Plan – MAP) za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu. Samo nekoliko dana ranije koplja su se lomila do te mjere žestoko da je uoči samog briselskog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica Alijanse izgledalo da od MAP-a ni ovog puta neće biti ništa. A onda je došlo prosvjećenje i konačna odluka o još jednoj protekciji kako bi se etnokratski klanovi u Bosni i Hercegovini potakli na razumno bavljenje politikom. Dakako, i državnim institucijama i građanima pružena je prilika za konačni razlaz s iluzijama i povratak suštini golog života.
Opširnije...Priznavanja genocida u Srebrenici ponovo uslov Srbiji
Iako rezolucija Evropskog parlamenta nije obavezujuća, ona je mnogo više od simboličnog lamentiranja, smatra Igor Šoltes.
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/srbija-bez-priznavanja-genocida-u-srebrenici-ne-moze-uci-u-eu
(Amandman o genocidu počinjenom u Srebrenici podnio je Igor Šoltes, slovenski europarlamentarac iz grupe Zelenih EPA - Arhiva)Generalno zadovoljan kursom kojim Srbija ostvaruje reformske ciljeve na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, Evropski parlament je, posebnom rezolucijom o Srbiji, ohrabrio tu zemlju na njenom putu evropskih integracija.
Rezolucijom, koja je usvojena natpolovičnom većinom glasova, ocjenjuje se da je najveći napredak ostvaren u ekonomskim reformama, ali da se u reformama pravosuđa, suzbijanju korupcije i slobodi medija još ne vide "opipljivi rezultati".
Opširnije...Omča oko medija se steže: Istina nikad dalja
Mediji su oduvijek bili skliješteni između profesionalnog imperativa objektivnosti, etički utemeljene kritike, propagandnog inženjeringa i đavoljeg senzacionalizma. Ni predominantnost politike u javnom životu, egzistencijalno progonstvo novinara, verbalne prijetnje i uvrede, fizički napadi i smaknuća novinara nisu, također, izumi našeg vremena.
Opširnije...Kome (ne) treba globalni pakt o migracijama
Globalni pakt o migracijama u formi Marakeškog sporazuma stvara mogućnost za promociju evropskih standarda širom svijeta 'što će EU snažno podržavati'.
Kako BiH troši novac EU-a namijenjen migrantima?
Osim zvaničnom Sarajevu i Zagrebu, Evropskoj komisiji je također laknulo od kako je 24. oktobra uveče uspostavljena kontrola nad graničnim prijelazom Maljevac kod Bihaća. Do Brisela je početkom ove sedmice stigla informacija iz nadležnih institucija Bosne i Hercegovine da su svi migranti željni Zapada uklonjeni iz zone graničnog pojasa, da fizički nisu u zoni iz koje bi potencijalno mogli ponovo blokirati prekogranični promet s Hrvatskom te da bh. policija ima "potpunu kontrolu nad situacijom u tom diijelu zemlje".
Građani EU odlučili: odzvonilo pomjeranju kazaljki na satu?
Imajući, međutim, u vidu stav Evropske komisije od 12. septembra o ukidanju postojećeg režima dvosezonskog računanja vremena, dosadašnja operacija vještačkog kreiranja obdanice bi se mogla dogoditi posljednji put u oktobru 2019. I to samo u onim zemljama Evropske unije i partnerskim zemljama koje su se opredijele za prirodno, stvarno astronomsko zimsko vrijeme. One zemlje čije se vlade budu odlučile za ljetno računanje vremena, zadnju priliku za (neprirodno) kreiranje obdanice, mogle bi imati posljednjeg vikenda u martu naredne godine, čime bi se samoisključile iz srednjoevropske vremenske zone.
(EPA)
Opširnije...Je li (samo) Dayton kriv za stanje u BiH?
"Uzimajući u obzir sigurnosnu situaciju na terenu", Vijeće Evropske unije je prošlog ponedjeljka "potvrdilo spremnost EU-a da u ovoj fazi nastavi izvršni vojni mandat Operacije Althea kako bi podržao vlasti Bosne i Hercegovine u očuvanju sigurnog i bezbjednog okruženja, u skladu s Rezolucijom 1575 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda od 22. novembra 2004. godine."
Prevedeno sa evropske epozovske leksike, to znači da je mandat multinacionalnih vojnih snaga za stabilizaciju u Bosni i Hercegovini - EUFOR 14. godinu za redom produžen do narednog izvještajnog perioda, krajem 2019. godine. Prevedeno na još sitnije detalje, to znači da sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini, nakon nedavnih općih izbora, evropske ključne institucije ne ocjenjuju povoljnom za formiranje nove vlasti i za provođenje neminovnih društveno-ekonomskih reformi, koje bi mogle biti propraćene i socijalnim pobunama.
Plenkovićev pohod na „istinu“ o BIH
Od proglašenja razultata općih izbora u Bosni i Hercegovini održanih 7. oktobra, hrvatski premijer Andrej Plenković ne posustaje u „tumačenju“, objašnjavanju“ i „prezentiranju“ osobne istine o tome kako su provedeni izbori u drugoj, susjednoj zemlji, kako je ko na njima pokraden, te šta bi Evropska unija i međunarodna zajednica trebali učiniti.
Glavno poglavlje Plenkovićeve kampanje je, naravno, ubjedljiva pobjeda liberalnog građanski orjentiranog Željka Komšića u Predsjedništvo BiH smatrajući to "ozbiljnim pitanjem" koje mu, kao premijeru svih Hrvata svijeta, daje "potpuno pravo“ da ga „diže na svim važnim međunarodnim forumima". On je, također, uvjeren da mnogi akteri izvan regiona „ne razumiju sasvim o čemu se u stvari radi“ kada Željko Komšić kao bosanski Hrvat, izborno dotuče Dragana Čovića kao hercegovačkog Hrvata“, te je zbog toga i potrebno njegovo „objašnjenje".
Masovni odlazak stanovništva Balkanu je veća prijetnja od rata
Junckerove riječi nisu privukle pažnju samo regionalnih medija, nego i svjetskih, pogotovo zbog činjenice da je većina visoko rangiranih svjetskih političara pažljiva kada bira riječi kojima bi opisala situaciju na Balkanu i mogući razvoj događaja.
Ekspert i zamjenik generalnog sekretara Austrijsko-francuskog centra u Beču Florent Marciacq smatra da Junckerova izjava ne oslikava situaciju, “barem ne trenutno“.
Dalje ruke od Bosne!
