IFIMES - Meðunarodni institut za bliskoistoène i balkanske studije, Ljubljana, Slovenija, redovno analizira dogaðaje na Bliskom istoku i Balkanu. Dr. Mihael Brejc, poslanik u Evropskom parlamentu (SDS/EPP-ED) u svom èlanku pod naslovom »Evropska unija u borbi protiv terorizma« naglašava, da je život u Evropi danas manje bezbjedan i manje prijatan, nego što je to bio prije deceniju. Poslije detaljnog predstavljanja strukture odaziva EU na terorizam, zakljuèuje, da EU mora u borbi protiv terorizma biti svjesna svojih vrijednosti i braniti ih bez straha i taktiziranja, a istovremeno se ogranièiti prilikom nametanja svog modela države i društva kao jedino pravog. Njegov èlanak objavljujemo u cijelosti.
Dr. Mihael Brejc,
èlan Evropskog parlamenta (SDS/EPP-ED, šef slovenske delegacije u politièkoj grupaciji EPP-ED,bivši potpredsjednik pododbora za bezbjednost i odbranu (SEDE), èlan Odbora za graðanske slobode, pravosuðe i unutrašnje poslove (LIBE)
EVROPSKA UNIJA U BORBI PROTIV TERORIZMA
UVOD
Nedavno mi je kolega iz Evropskog parlamenta rekao: "Poslije 11. septembra sve se je promijenilo." Svijet nije bezbjedniji kao prije, nego suprotno, na svakom koraku - i ne samo u zapadnim demokratijama - teroristièka djelovanja svakodnevno se poveæavaju, umiru nevini ljudi, prouzrokovana je velika materijalna šteta, strah polako ulazi u kosti. Kako su se na to odazvali u SAD i EU? Preduzete su bile brojne opravdane mjere za spreèavanje terorizma, ipak, izmeðu ostaloga, otežava se mobilnost stanovništva i ogranièava privredna saradnja, budžetska i privatna sredstva za obezbjeðivanje minimalne sigurnosti nekoliko puta su se poveæala, odnosi meðu ljudima u multikulturnim zajednicama su se pogoršali.
Život u EU je danas nesigurniji i manje prijatan nego što je to bio prije deceniju. Svaki dan sve više spoznajemo, da se terorizam razvija i tražimo metode i sredstva za borbu protiv te opasnosti.
NAJVEÆA OPASNOST: ISLAMSKI TERORIZAM
Islamski terorizam je oznaka za teroristièke grupe, koje u ime islama, dakle u ime religije, napadaju ljude i imovinu svugdje po svijetu, svugdje tamo, gdje oni vide svoje neprijatelje. Njihovi neprijatelji nisu samo pripadnici zapadne civilizacije sa svojim kapitalizmom, njihovo teroristièko djelovanje je usmjereno protiv svakoga, ko im se suprostavlja. Al-Qaeda i njoj sliène grupe rastu kao gljive poslije kiše i posebno su uspješne u onim islamskim državama gdje postoje velike socijalne razlike, gdje malobrojna elita živi u izobilju, gdje nema uticajnog srednjeg sloja i gdje veæina ljudi živi u siromaštvu. I ne samo to. Za bijedan život veæine ljudi glavnog krivca vide u privrednim velesilama prije svega SAD i onim evropskim državama koje ih podržavaju. Globalizacija je za bilo koju islamsku državu velika poteškoæa, jer ugrožava postojeæe ureðenje i odnose u društvu. Islamski terorizam je netolerantan prema drugim kulturama u svom okruženju te prema drugim okruženjima, evropsku multikulturalnost zloupotrebljava za svoje ciljeve. Zbog toga se ne treba èuditi, da se "kod kuæe odgajan radikalizam" u Evropi razvija i postaje sve opasniji.
Naša nijedna mjera prema islamskom terorizmu nije usmjerena protiv vjernika, protiv islama. Naša civilizacija svakodnevno dokazuje tolerantan odnos prema drugim religijama i poštuje te omoguæava, da muslimani u evropskom prostoru, koji nije njihov izvorni prostor, žive i rade te saèuvaju svoj jezik, vjeru i kulturu. Evropljani poštujemo islam, svjesni smo, da nas zajednièki život u miru obogaæuje. Pošto živimo zajedno, bolje se upoznajemo i lakše razumijemo jedni druge i to je osnovni uslov za život u multikulturnoj zajednici. Za nas ne postoji nijedna politièka ili vjerska ideologija u ime koje bi neko muèio ili ubijao druge ljude. Ti teroristi nisu predstavnici islama niti islamskih država! Oni ne predstavljau nikoga, nego se bore samo za svoje totalitaristièke ciljeve. Opasnost su za nas ali i za islamske države.
REAKCIJA EVROPSKE UNIJE
EU je razvila opsežan i prije svega komplikovan sistem za borbu protiv terorizma. Postoje brojni dokumenti Vijeæa EU, Komisije i Evropskog parlamenta, koje èine pravnu, politièku i akcijsku osnovu za efikasniju borbu protiv terorizma. Imamo strategiju za borbu protiv terorizma, znameniti Haaški program, opširan schengenski acquis te mnogo propisa u pogledu finansijskih tokova, migracija, azila, itd. Doneseno je oko 60 uredbi, direktiva i drugih dokumenata, oko 20 dokumenata je još uvijek u pripremi ili u samom postupku donošenja. (Sam se veoma teško snalazim u masi propisa i nadam se, da teroristi imaju iste poteškoæe). Iako smatram, da veæ možemo govoriti o hipertrofiji propisa, koji odražavaju normativni idealizam stvaralaca tog zakonskog okvira, ipak je nešto potpuno jasno - meðu državama èlanicama postoji potpuna saglasnost o strateškom cilju, koji je: »Boriti se protiv terorizma po cijelom svijetu uz istovremeno poštovanje ljudskih prava te tako omoguæiti našim graðanima, da žive bezbjedno i u miru«. Posebno treba naglasiti, da želimo da se taj cilj postigne na demokratski i odgovoran naèin. Preventivna zaštita, krivièno gonjenje, istrage i solidarnost ukoliko doðe do moguæeg teroristièkog napada, to su osnove naše strategije i ponašanja. Bez obzira na opsežnu pravnu regulativu na nivou EU sasvim je jasno, da države èlanice u borbi protiv terorizma imaju izvornu nadležnost. Svaka je za sebe oblikovala pravnu regulativu i unutrašnju organiziranost na tom podruèju. Ipak su teroristièki napadi u Madridu i Londonu poveæali spremnost država èlanica za saradnju na tom podruèju i kroz oblikovanje zajednièkih pravnih osnova i organizacionih oblika borbe protiv terorizma.
U okviru Vijeæa EU bile su oformljene dvije radne grupe za terorizam (TWG, COTER), kojima pomaže situacijski centar (SITCEN). Koordinirajuæe tijelo Vijeæa EU je odbor CATS, pitanjima terorizma povremeno se bavi i Politièko-bezbjedonosni odbor EU (PSC), Strateški odbor za migracije, granice i azil (SCIFA) i Odbor stalnih predstavnika pri EU (COREPER). Postoje još mnoge druge radne grupe, koje se posredno bave razlièitim vidicima borbe protiv terorizma. U Komisiji to podroèje pokriva komesar za pravosuðe, slobodu i bezbjednost sa svojim službama, u Evropskom parlamentu su kljuèni Odbor za graðanske slobode, pravosuðe i unutrašnje poslove (LIBE) te pododbor za bezbjednost i odbranu (SEDE). Tu su još EUROPOL, EUROJUST, koordinator EU za borbu protiv terorizma, agencija za nadzor nad vanjskim granicama (FRONTEX), sasvim sigurno sam još nekoga zaboravio.
O èemu nam dakle svjedoèi gornji prikaz?
-
Na nivou EU nema institucije ili organa, koji bi se cjelovito bavio borbom protiv terorizma, iako tako kompleksan fenomen najvjerovatnije to zaslužuje.
-
Ustavni ugovor bi nam tom podruèju olakšao djelovanje. Trenutno je naime, zbog uvažavanja stubne strukture EU normativna djelatnost komplikovana i nepregledna.
-
Osjetljivost te tematike, slaba meðusobna koordinacija organa EU i èinjenica, da osnovna nadležnost na tom podruèju pripada državama èlanicama, slabi našu sposobnost za efikasnu borbu protiv terorizma.
POGLED U BUDUÆNOST...
Teroristièka opasnost neæe se smanjivati. Veæina teroristièkih grupa, povezanih sa radikalnim islamskim pokretima, nastavit æe sa svojim aktivnostima, ne samo u islamskim državama, nego na širem podruèju Bliskog istoka, u EU te u južnoj i centralnoj Aziji. Privredni problemi i visoki stepen nezaposlenosti u nekim islamskim državama æe stvoriti odgovarajuæe uslove za djelovanje terorista. Poveæat æe se broj Al-Qaedi sliènih teroristièkih grupa, koje æe za postizanje svojih ciljeva upotrebljavati modernu tehnologiju, postat æe sve fleksibilnije i neæe imati stalnih baza. Još uvijek æe biti prisutna težnja za širenjem oružja za masovno uništavanje kao i upotreba klasiènog oružja za teroristièke namjene. Bez obzira na to ne možemo iskljuèiti opasnosti hemijskog, biološkog i kibernetièkog terorizma. Teroristièke grupe još više æe jaèati saradnju sa kriminalnim grupama, koje im mogu lako obezbjediti falsifikovane dokumente, oružje te pomoæ pri prevozu lica i opreme.
NEKOLIKO PRIJEDLOGA
-
Kada govorimo o borbi protiv terorizma, moramo imati u mislima, da nijedna od donesenih mjera u borbi protiv terorizma ne smije ugroziti demokratije i pravne države, koje su naše temeljne vrijednosti. U naše strategije za borbu protiv terorizma zbog toga moramo ukljuèiti ne samo preventivne nego i represivne mjere, pri èemu se moramo pobrinuti za obezbjeðivanje odgovarajuæeg odnosa izmeðu slobode i sigurnosti.
-
Evropska unija bi morala sastaviti akcijski plan za širenje demokratije po svijetu. Pri tome je posebnog znaèaja, prije svega, politika EU prema onim islamskim državama, koje podržavaju demokratske procese u svojim društvima. EU bi morala tako ojaèati privrednu i politièku saradnju sa islamskim državama s èime bi doprinijela rastu njihovih privreda.
-
Institucije EU bi se morale na teroristièke prijetnje odazivati brže i efikasnije. Komisija, Savjet EU i Evropski parlament bi morali pregledati postojeæe zakonodavstvo na podruèju borbe protiv terorizma i obezbjediti njegovu veæu jasnost, preglednost i upotrebljivost.
-
Obezbjediti treba efikasan nadzor na vanjskim granicama EU i ulaznim taèkama unutar EU.
-
Morali bi donijeti okvirnu odluku, kojom bi uskladili uslove ulaska, trajanja boravka i udaljavanja sa teritorije EU svih onih koji potstièu teroristièke aktivnosti.
-
Jedno od najvažnijih preventivnih oruða u borbi protiv terorizma je razmjena podataka izmeðu država èlanica u skladu sa naèelom dostupnosti kao što je opredjeljeno u tzv. Haaškom programu (u praksi to znaèi, da podaci moraju biti na raspolaganju zainteresiranim u drugoj državi kada su im potrebni).
-
Razmjena podataka s podruèja borbe protiv terorizma ne bi smjela biti ogranièena samo na razmjenu podataka izmeðu èlanica EU. Kljuènog znaèaja je razmjena podataka izmeðu EU i SAD, izmeðu EU i Rusije, te izmeðu EU i islamskih država. Ukoliko želimo da ta razmjena bude efiksna moramo podignuti nivo meðusobnog povjerenja meðu nadležnim službama tih država.
-
Svi su do sada snažno nastojali da sprijeèe teroristièke napade, ipak u svojim nastojanjima, nažalost, nisu u potpunosti uspjeli. Zbog toga treba ponovno prouèiti njihove metode rada i po potrebi ih reformisati.
-
Takoðe treba prouèiti odgovarajuæu organizovanost EUROPOL-a, u kojem je trenutno jedinica za borbu protiv terorizma samo jedna od jedinica unutar odjela za organizirani kriminal.
-
Trebalo bi prouèiti sadašnju poziciju koordinatora EU za borbu protiv terorizma i prema potrebi transformirati je u položaj visokog predstavnika za borbu protiv terorizma.
-
Pored redovne saradnje izmeðu sigurnosnih službi država èlanica, njihova bilateralna saradnja je suštinskog znaèaja. Kada se radi o borbi protiv terorizma države èlanice, koje su potencijalno u opasnosti, morale bi dobiti sve moguæe informacije i drugu potrebnu podršku.
-
Vjerujem, da i islamske države žele sprijeèiti teroristièke aktivnosti bilo gdje u svijetu. Zbog toga vjerujem u njihovu spremnost za saradnju u zajednièkoj borbi protiv tog zla na osnovu meðusobnog poštovanja i odgovornosti za zajednièku buduænost.
-
Na kraju, treba ojaèati sigurnosnu kulturu stanovništva. Ne možemo oèekivati, da æe se policija i druge nadležne službe same pobrinuti za našu sigurnost nego bi svi mi morali tome dati svoj doprinos.
Bez obzira koliko napora ulažemo u borbu protiv terorizma moramo biti svjesni, da efikasnost naše zajednièke borbe protiv terorizma nije zavisna samo od naše spremnosti, organizovanosti i pravne regulative, nego i od meðunarodne situacije posebno na Bliskom i Srednjem istoku. Vrlo važno spoznanje je, da EU u borbi protiv terorizma mora biti svjesna svojih vrijednosti i da ih bez straha i taktiziranja mora braniti. Svakako moramo razumjeti, da je islamski svijet takav kakav jeste i da su azijske kulture takve kakve jesu te da je se potrebno ogranièiti prilikom nametanja svog modela države i društva kao jedino ispravnog. Tek tada æe nas drugi prihvatiti kao pravedne, ravnopravne partnere u zajednièkoj borbi protiv teroristièkih prijetnji.
Ljubljana, 20.maja/svibnja 2007