Regionalna politika (The European regional policy) je instrument zajednièke solidarnosti i ekonomsko-socijalne kohezije Evropske unije èiji je cilj smanjenje razvojnih razlika meðu regijama zemalja èlanica. Regionalna politika je usmjerena na poboljšanje uvjeta života i rada graðana najmanje razvijenih dijelova Unije putem finansijske solidarnosti, ali i na smanjenje razlika (kohezija) u razvijenosti i bogatstvu meðu državama EU.
Politika ekonomskog i socijalnog povezivanja zemalja èlanica bez obzira na njihovu velièinu, broj stanovnika i ekonomsku razvijenost u trenutku pristupanja Uniji, jedna je od najvažnijih politika Evropske unije i za ove namjene se troši više od jedne treæine zajednièkog godišnjeg budžeta.
Osnovni smisao zajednièke regionalne politike ogleda su u otklanjanja:
- dispariteta u zaposlenosti
- konomskog dispariteta
- demografskih i lokacijskih problema
Velike razlike u napretku pojedinih regija i zemalja èlanica EU uzrokovane su brojnim razlozima – od geografske udaljenosti do najrazvijenih zemalja EU, društvenih i ekonomskih okolnosti pod kojima su te zemljele ‘živjele’ prije pristupanja ili kombinacijom tih faktora. Uèinak tih nedostatka ogleda se u društvenom osiromašenju, lošoj kvaliteti škola, visokoj stopi nezaposlenosti te neadekvatnoj infrastrukturi. U nekim je zemljama EU ta nerazvijenosti posljedica djelovanja bivših centralistièkoplanskih ekonomskih sustava.
Uèinak tih nedostatka ogleda se u društvenom osiromašenju, lošoj kvaliteti škola, visokoj stopi nezaposlenosti te neadekvatnoj infrastrukturi. U nekim je zemljama EU ta nerazvijenosti posljedica djelovanja bivših centralistièkoplanskih ekonomskih sustava.
Ulazak bivših centralistièkoplanskih zemalja u Evropsku uniju 2004. godine bio je povod za promjenu regionalne politike. Naime, osim Kipra i Slovenije, sve su nove zemlje èlanice EU imale dohodak po stanovniku niži od Grèke kao najsiromašnije èlanice tadašnje 15-èlane EU. Time je oko 75 miliona novih stanovnika postalo potencijalnim korisnicima regionalnih sredstava Unije. U novi godišnji budžet Unije za razdoblje 2007-2013. godine ugraðena je i nova regionalna politika – nova po opsegu, visini budžeta i broju programa. U tom æe se razdoblju za regionalne ciljeve utrošiti 36% zajednièkog budžeta EU, što u razdoblju od sedam godina èini gotovo 350 milijardi eura. Iako imaju manje od èetvrtine stanovništva Unije, dvanaest zemalja koje su se pridružile EU nakon 1. maja 2004. godine dobit æe u razdoblju od sedam godina 51% ukupnih sredstava namijenjenih regionalnom razvoju. Da bi se u tome i uspjelo neophodna je dodatna, cjelovitija reforma regionalne politike Evropske unije, o èemu æe biti više rijeèi u poglavlju “EU pred novom reformom regionalne politike”.
Ciljevi regionalne politike
Glavni cilj regionalne politike EU je smanjenje postojeæih i spreèavanje novih regionalnih razlika (Lisabonski ciljevi) kroz tri kljuèna instrumenta regionalne politike Evropske unije:
- konvergenciju
- konkurentnost
- kooperaciju
Konvergencija (ujednaèavanje) - cilj je da se podsticanjem ekonomskog rasta i zaposlenosti ubrza ekonomska ujednaèenost (konvergencija) najslabije razvijenih država èlanica EU kroz uravnoteženje razvoja njihovih regija. Ti se napori finansiraju sredstvima Evropskog regionalnog razvojnog fonda, Evropskog socijalnog fonda i Kohezionog fonda, a za taj se cilj izdvaja oko 81,5% ukupnih sredstava navedenih fondova.
Konkurentnost - cilj je kreiranje ekonomskih i socijalnih promjena, poticanje inovacija, poduzetništva, zaštite okoliša i razvoj tržišta rada u regijama koje nisu obuhvaæene ostvarenjem ciljeva konvergencije. Samo putem kohezionog fonda finansira se struèna obuka oko 9 miliona ljudi godišnje (više od polovine su žene), a u šest najmanje razvijenih zemalja EU, za samo pet godina (2000. do 2005.) otvoreno je preko 450.000 novih radnih mjesta što predstavlja oko dvije treæine ostvarenja Lisabonske strategije do 2010. Predviða se takoðe da æe u razdoblju 2007-2013. godina biti otvoreno još oko 1,4 miliona radnih mjesta u zemljama korisnicama fondova regionalnog razvoja. Za finansiranje aktivnosti za unaprjeðenje konkurentnosti izdvaja se oko 16% Evropskog regionalnog razvojnog fonda i Evropskog socijalnog fonda.
Kooperacija - cilj je jaèanje kooperacije na meðugraniènom, transnacionalnom i meðuregionalnom nivou na podruèju urbanog, ruralnoga i obalnog razvoja, te ubrzanje razvoja ekonomskih odnosa izmeðu malih i srednjih poduzeæa. Finansiranje se provodi putem Evropskog regionalnog razvojnog fonda, a za te se namjene troši 2,5% njegovih sredstava. Jedan od prioriteta današnje regionalne politike EU jeste i što brža harmonizacija životnog standarda u zemljama koje su postale èlanicama nakon 2004. godine. Zbog toga, kada se govori o regionalnoj politici Evropske unije, treba imati na umu da nije rijeè samo o regionalnom razvoju u užem smislu te rijeèi, nego o nastojanju da se postigne sveukupna harmonizacija na nivou cijele Evropske unije kroz smanjivanje postojeæih razlika s kojima je svaka zemlja pristupila jedinstvenoj evropskoj zajednici, kojoj glavni motiv nije ujedinjenje država, veæ ujedinjenje ljudi da bi u njoj živjeli u miru, meðusobnoj solidarnosti i zajednièkom prosperitetu.
Statistièki standardi regionalne politike
NUTS (fr. nomenclature d'unités territoriales statistiques) predstavlja nomenklaturu statistièkih teritorijalnih jedinica koje su obuhvaæene zajednièkom regionalnom politikom EU. Rijeè je o klasifikaciji administrativno-teritorijalnih jedinica država èlanica za potrebe regionalne statistike Unije, a kao statistièki model primjenjuje se i u provoðenju regionalne politike izvan EU, prvenstveno u zemljama sa statusom kandidata i ptencijalnog kandidata, meðu kojima je i Bosna i Hercegovina.
U zajednièkom zakonodavstvu Unije koje se odnosi na strukturne fondove, NUTS standard se koristi od 1998. godine, a kreirala ga je Evropska statistièka agencija (Eurostat). Prema ovoj klasifikaciji svaka država se, po principu teritorijalnosti i broja stanovnika, dijeli na odreðeni broj NUTS regija i to na tri nivoa: