Izjava za portal bljesak.info:https://bljesak.info/vijesti/bih-eu/je-li-bih-zasluzila-kandidatski-status-u-eu/401496

2.12.2022. godine:

Nije preostalo puno vremena do odluke Europskog vijeća o kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine za članstvo u Uniji. No, političke elite u Bosni i Hercegovini, čini se, nisu istinski zainteresirane za dobivanje takvog statusa kojim se odnosi naše zemlje i EU podižu na znatno višu razinu uzajamnosti.

„U redovitom godišnjem paketu proširenja kojeg je Europska komisija objavila u listopadu 2022. godine, zapravo u dokumentu koji govori o napretku BiH na njenom europskom putu u protekloj godini, obećana je preporuka Europske komisije Europskom vijeću da BiH do kraja godine dobije službeni status kandidata za članstvo u EU. Međutim, politolog Ivan Kraljević, ugledni novinar s višegodišnjim iskustvom dopisnika iz Bruxellesa Zekerijah Smajić, kao i politička analitičarka iz Banja Luke Tanja Topić, smatraju da je BiH sa svoje strane i u tom razdoblju učinila vrlo malo na svovm putu ka EU. Primopredaja Upitnika Evropske komisije 9. 12. 2016. godine: povjerenik EU za susjedsku politiku i proširenje Johanes Hahn i predsjedavujeći Vijeća ministara BiH, Denisu Zvizdiću. (Foto: Anadolija)

Opširnije...

EU-BiH: Hoćemo li iskoristiti novu priliku?

(https://bljesak.info/vijesti/bih-eu/hoce-li-bih-iskoristiti-novu-priliku/397229)

20.10.2022.

Kolike su šanse da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status nakon uvjetne preporuke Evropske komisije, za Bljesak.Info govore šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler i novinar Zekerijah Smajić.

"Preporuka Evropske komisije da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata važna je prekretnica za ovu zemlju na njenom europskom putu. To je pozitivan signal i jasna poruka građanima da je budućnost Bosne i Hercegovine u EU.Više od tri četvrtine građana naše zemlje želi budućnost u EU i oni su zaslužili ovaj korak", rekao je za Bljesak.info voditelj Delegacije Europske unije u Sarajevu Johann Sattler.

Foto: HE Johann Sattler, i novinar Zekerijah Smajić. (Preuzeto iz arihiva DEC i s portala www.zekerijahsmajic.eu)

Opširnije...

Prošlo je četiri godine nakon objave mog članka u AJB u rubrici "Mišljenja" o Alexu Langeu, italijanskom članu Evropskog parlamenta s početka 1990-tih godina kada je Zapadni Balkan gorio, Republika Bosna i Hercegovina nestajala. Od tada, koliko znam, velikog Alexa niko nikada u Bosni i Hercegovini , kao i do tada, nije ni spomenuo, a kamo li da je bilo riječi i djela u vezi s počastima, spomenjima ili priznanjima koja je za života i posthumno ovaj gorostasni čovjek od Bosne i Hercegovine zaslužio.

Ovaj autoritativni mladi kritičar vajara globalnog moralnog ponora i zapadne sebičnosti, gotovo svakodnevno me podsjeća na vlastitu potragu za istinom i što vrijeme više odmiče od njegove samopresude, griža savjesti i srama zbog nemoći da išta promijenim nabolje, sve me dublje izjedaju. Možda će se neko u Bosni i Hercegovini ipak prenuti nakon reprizne objave mojih vapaja iz jula 2018. godine. 

https://balkans.aljazeera.net/opinions/2018/7/2/alexander-langer-u-smrt-zbog-bosne

Pitoma, urbana šuma nadomak Firence trećeg jula 1995. godine. Duboka hladovina i grobna tišina ispod blago lelujavih krošnji odnjegovanih stabala južnog Tirola. Običan ljetni dan po svemu i za svakog osim za Alexandera Langera.

Bijaše to mladi, buntovni italijanski novinar, pisac, mirovni aktivista, prevoditelj, vaspitač… Za sve koji smo ga poznavali bio je Alex. 

Upoznao sam ga u Briselu kao jednog od najmlađih italijanskih političara toga vremena, a od 1989. i kao jednog od najmlađih i najprominentnijih članova Evropskog parlamenta.

Bio je to mladi, buntovni italijanski novinar, pisac, mirovni aktivista, prevoditelj, vaspitač (The Alexander Langer foundation)

Opširnije...

Razgovarao: Hakija Karić, 29/04/2022 3:35

https://www.otisak.ba/novinar-publicista-humanista-i-ekoloski-aktivista-zekerijah-smajic-brcko-je-moj-zavicaj-i-moja-ceznja/

U ova turobna vremena koja su se nadvila nad našom domovinom vrlo važno je čuti glas onih koji su upućeni u mnoga, kako javna tako i tajna, događanja i koji mogu iz prve ruke ali i iz vlastitog životnog iskustva dati neke upute i smijernice koje mogu biti od i te kako velike važnosti. Jedan od onih koji svakako ima šta, a vala i zna, da kaže je poznati publicista, prof. Zekerijah Smajić – novinarska i ljudska gromada čiji je životni angažman do sada uvijek bio na strani istine, pravde i dobra za sve ljude, bez obzira na vjersku, nacionalnu i političku pripadnost.

Zahvaljujući našem zajedničkom prijatelju prof. Hasanu Zahiroviću koji živi u Pragu,  s prof. Smajićem je ostvaren kontakt i on se vrlo rado odazvao da u ekskluzivnom razgovoru za naš portal podijeli svoja stajališta i da odgovori na neka pitanja koja su aktuelna u ovom trenutku.

Foto: Nedjeljnik Slobodna Bosna, 2000. godine

Opširnije...

Prije tačno godinu dana odlučio sam prestati pisati svoja Mišljenja za elektronsko izdanje Al Jazeera Balkans, uskraćujući tako samome sebi privilegiju i medijski prostor da se javno očitujem u povodu geopolitičkih događaja koji su tokom 2022. godine sustizali, a po svojoj dramatičnosti često i preticali jedan drugog.  

Povod takvoj profesionalnoj suicidnosti bilo je desetodnevno oklijevanje redakcije AJB da objavi blagovremeno najavljenu i dogovorenu analizu o šokantnom kontinuitetu sunovrata evropskih i općenito zapadnih mainstream medija. Sličnu dozu bojažljivosti i neodlučnosti koleginice i kolege u AJB su imali i ranije kadgod sam analizirao geopolitičke razmirice između Zapada i Rusije i Zapada i Kine, ili kada sam za prosječnu balkansku glavu možda nekonvencionalno analizirao „opasnosti“ Rusije po Zapadni Balkan navodeći nebrojene argumente da je mreža zapadnih političkih mešetara, diplomata i „diplomata“, vojnih atašea i špijunskog instrumentarija na Balkanu neusporedivo dublje ispletena, da je slojevitija i podmuklija od ruske, od kineske ili od turske. 

(Ilustracija preuzeta s Internetam je bez autorizacije)

Opširnije...