Sa jedne od ceduljica na kojima je odvažno i zauvijek obrazložio vlastitu presudu i najtežu kaznu, lakonski je poručio: "Molim vas oprostite mi, ali ja više ne mogu“. Bosnu su ubili, odlazi i Alex.

Pitoma, urbana šuma nadomak Firence trećeg jula 1995. godine. Duboka hladovina i grobna tišina ispod blago lelujavih krošnji odnjegovanih stabala južnog Tirola. Običan ljetni dan po svemu i za svakog osim za Alexandera Langera.

Bijaše to mladi, buntovni italijanski novinar, pisac, mirovni aktivista, prevoditelj, vaspitač... Za sve koji smo ga poznavali bio je Alex. 

Upoznao sam ga u Briselu kao jednog od najmlađih italijanskih političara toga vremena, a od 1989. i kao jednog od najmlađih i najprominentnijih članova Evropskog parlamenta.

Kao neumorni zagovarač slobode, mira, tolerancije i suživota zastupao je interese i politku Evropskog parlamenta u Izraelu, Rusiji, Libiji, Egiptu, Brazilu, Argentini, Kipru i Malti... Ipak, najveća preokupacija od početka 1990-tih bilo mu je zaustavljanje rata u bivšoj Jugoslaviji. A od 1992. je svu svoju energiju, znanje, kontakte i utjecaj posvetio Bosni i Hercegovini i uspostavljanju pravednog i trajnog mira u ovoj zemlji. Kada se uvjerio da se stvarni interesi velikih i moćnih ne žele primaknuti ciljevima njegove mirotvorne bitke, odlučio je otići s "ovog i ovako zagađenog svijeta“.

(Fotografije: Alexander Langer Fondation, Italija)

Opširnije...

Prvo verbalni, a sada i pravi trgovinski rat između Sjedinjenih Američkih Država i Kine danas je zvanično počeo i vrlo je teško predvidjeti kako će se on razvijeta, kolike i kakve će biti njegove globalne posljedice.

Ono što je u ovom času jasno vidljivo jeste žestina tog sukoba između dvoju najjačih globalnih sila, a još jasnije je u posljednjih nekoliko dana vidljiv bijes službenog Pekinga.

„Amerika je ta koja je započela najveći trgovinski rat u historiji, i mi nemamo izbora – uzvraćamo udarac“, saopšteno je kasno sinoć po srednjeevropskom vremenu iz kineskog Ministarstva trgovine. U saopštenju se također navodi da Kina nema namjeru popuštati pred „američkim prijetnjama i ucjenama.“ Peking je također objavio da je u permanentnoj komunikaciji sa Svetskom trgovinskom organizacijom (WTO) i da će raditi s drugim partnerima kako bi "zajednički zaštitli slobodnu trgovinu i multilateralni sistem".

Opširnije...

Nakon osam godina teških pregovora, uzleta i padova u procesu prilagođavanja pravnoj stečevini Evropske unije, Hrvatska je na današnji dana (prvog jula/srpnja) 2013. godine postala punopravna članica ovog ekonomsko-političkog bloka. Šta su efekti petogodišnjeg članstva? Ko je profitirao, ko izgubio?

Hrvatska kao mediteranska zemlja s izuzetnim prirodnim resursima, educiranom mladeži, uzornom cestovnom infrastrukturom, konkurentnom industrijom i geostrateškim položajem - za Evropsku uniju je puni pogodak s premijom u milijardama eura godišnje. Za Hrvatsku, članstvo u EU je dokaz njene državotvornosti, nacionalne osviješćenosti, međunarodnog respekta i prosperitetnosti. Za građane Hrvatske i Evropske unije blijedosiva slika stvarnosti. Većina zapadnih Evropljana i ne zna sasvim precizno gdje to bijaše Hrvatska i šta ona jeste, dok građani ove zemlje u većini smatraju da su obećane blagodeti članstva izostale.

Opširnije...

U utorak, 26. juna, po ko zna koji put se potvrdilo da bez kompromisa ne bi bilo ni Evropske unije.

Iako je tokom luksemburške rasprave na Vijeću EU o zapadnom Balkanu varničilo sa svih strana dok su se koplja lomila oko konačnog otvaranja pristupnih pregovora s Albanijom i Makedonijom, članovi Vijeća ministara općih i evropskih poslova su se na koncu dogovorili. Prethodno nepopustljive Francuska, Nizozemska i Danska su se složile da ove dvije balkanske zemlje treba ohrabriti na putu evropskih integracija, ali da početak pregovora mora biti „uslovan“ i tek za godinu dana. Juni 2019. godine je određen kao granična vremenska linija za „otvaranje puta“ ka pregovorima o pridruživanju. Do tada bi Evropska komisija trebala uraditi svoj dio posla na ohrabrivanju sveobuhvatnih reformi i ispunjavanju uslova koje su, na insistiranje zemalja protivnica proširenja, izdiktirani vlastima u Skoplju i Tirani. Vijeće na nivou ministara vanjskih poslova bi trebalo dati svoju saglasnost na ove zaključke, a Evropsko vijeće (lideri država ili vlada EU) mora odobriti sazivanje prve Međuvladine konferencije o formalnomotvaranju prvih pregovaračkih poglavlja.

.

Opširnije...

Rutinski, kolokvijalni brifing članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine s najmoćnijom ženom svijeta, prošle srijede u Berlinu, završen je onako kako se moglo i očekivati prije polaska iz Sarajeva. Ni velikih riječi, ni projekata, ni strategija, ni inicijativa, garancija ni obećanja nije bilo. U fokusu su, razumljivo, bile  izmjene Izbornog zakona koje su se zavukle do pred samu sezonu godišnjih odmora i početak završne kampanja za nove opće izbore u oktobru. Jedina medijski zanimljiva poruka Angele Merkel je bila da „Evropi na Balkanu i u Bosni i Hercegovini nisu potrebne nove nestabilnosti“.

Opširnije...