Èelnici 27 zemalja èlanica Evropske unije postigli su u ranim jutarnjim satima u subotu, 23. juna dogovor o pokretanju pregovora o novom ugovoru o reformama evropskih institucija, što otvara put daljnjem proširenju, potvrdila je na konferenciji za novinare njemaèka kancelarka Angela Merkel."Jedino èinjenica da imamo dobre izglede da æemo 2009. godine imati novi ugovor otvara put za proširenje. Ugovor iz Nice 'dizajniran' je za 27 zemalja èlanica i s njim ne bi bilo moguæe proširenje. To je jedan od glavnih razloga zašto smo rekli da sada trebamo djelovati brzo. Jedino putem novoga ugovora koji æemo dobiti, Hrvatska æe moæi postati naša nova èlanica", izjavila je Merkel.

Neoèekivana podrška daljnjem proširenju meðu graðanima EU porasla je na 49 posto u odnosu na razdoblje neposredno uoèi zadnjeg proširenja kada su 1. januara 2007. primljene Rumunija i Bugarska. Tada je podršku proširenju EU dalo 46 odsto ispitanih eurograðana.  Ovo su najnoviji rezultati Eurobarometra (Statistièkog zavoda EU sa sjedištem u Luksemburgu/Luxembourg) èije je djelomiène rezultate objavila Europska komisija u srijedu, 20. juna/lipnja. Potpuni rezultati bit æe objavljeni do kraja sedmice.

Na plenarnoj sjednici održanoj 20. juna/lipnja u Strazburu/Strasbourgu,  Evropski parlament (EP) je podržao prijedlog da Kipar/Cipar i Malta 1. januara/sijeènja 2008. postanu punopravne èlanice eurozone, a ministri finansija EU trebali bi tu odluku potvrditi za dvadesetak dana, 10. jula/srpnja.

Kako se i oèekivalo, Srbija je (13. Juna. 2007. godine) nakon 13 mjeseci prekida, obnovila pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) za èije æe zakljuèenje morati postiæi punu saradnju s Haškim sudom.

"Izuzetno mi je drago što je Srbija ponovo na evropskom kolosjeku zahvaljujuæi tome što je nova vlada u Beogradu preduzela konkretne akcije na ispunjavanju naših uslova", izjavio je evropski povjerenik za proširenje Olli Rehn, dodajuæi da je za potpisivanje SSP-a nužna puna suradnja s Haškim sudom, koja bi trebalo da dovede i do hapšenja svih optuženih pred Haškim tribunalom.

Njemaèka kancelarka Angela Merkel, predstavljajuæi u Bundestagu program predstojeæeg samita EU, upozorila je u èetvrtak (14. juna) na ozbiljne posljedice moguæeg nepostizanja dogovora o evropskom ustavnom ugovoru ili povelji. "Iako to ne bi bila propast Evrope, ali bi imalo nesagledive posljedice za buduænost Evropske unije" izjavila je Merkel zastupnicima Bundestaga.

Evropska komisija razmatra povlaèenje dijela finansijske pomoæi za Bugarsku zbog problema korupcije i loše administracije u toj državi. Komisija bi 27. juna trebalo da objavi redovni godinšji izvještaj o Bugarskoj i Rumuniji koje bi mogao rezultirati sankcijama protiv jedne ili obiju zemalja.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i britanski premijer Tony Blair postigli su dogovor o usvajanju takozvane pojednostavljene povelje umjesto neuspjelog  ustavnog prijedloga kako bi se konèno pristupilo reformiranju evropskih institucija.

Dosljedan svojim predizbornim najavama, Sarkozy je odmah nakon izbora za predsjednika, zatražio "pojednostavnjenu povelju koju bi èlanice mogle ratificiratii i bez pitanja glasaèa, odnosno bez izlaska na referendum koji je i bio koban po ustavni nacrt koji nije prošao veæ na prvim referendumima u Francuskoj i Holandiji 2005. godine što je bilo dovoljno za dalju blokadu procesa njegovog eventualnog usvajanja.

Europska komisija odluèila je da u srijedu, 13. juna, obnovi pregovore sa Srbijom o zakljuèivanju Sporazuma o stabilizaiciji i pridruživanju (SSP), koji su prekinuti u maju prošle godine.

Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso pozdravio je napredak koji je Srbija napravila od formiranja nove vlade u saradnji s Meðunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). "Puna saradnja sa sudom u Den Haagu nije samo meðunarodna obveza nego i kljuèni uslov za put Srbije prema Evropskoj uniji", izjavio je Barroso.

Zemlje èlanice EU postigle su poèetkom sedmice u Briselu ( Bruxelles) dogovor o usklaðivanju uslova za potrošaèke kredite, što bi u konaènom ishodu moglo dovesti do smanjivanja kamata na tu vrstu kredita.

Da bi stupila na snagu, ovu direktivu, o kojoj se raspravljalo punih pet godina, trebalo bi da potvrdi Europski parlament u drugom èitanju.