Brisel/Bruxelles, 22.09.2008. - Rast zaposlenosti u Evropskoj uniji i dalje je usporen dok se stopa nezaposlenosti stabilizirala na 6,8 posto, pokazuju najnovije analize Evropske komisije.

Brisel/Bruxelles, 22. 09.2009. - Evropska komisija pozdravila je plan amirèke vlade za «otkup milijardi dolara loših zajmova koji su opteretili kreditna tržišta širom svijeta».

Glasnogovornik Evropske komisije Johannes Laitenberger izjavio je u sjedištu EU da ne može komentarisati detalje amerièke odluke «jer je situacija još uvijek u razvoju».

Brisel/Bruxelles, 21. 09.2008. - Korisnike bankarskih kredita bi trebalo finansijski «opismeniti» kako bi loše zajmove razlikovali od dobrih, podjednako lako kao što zdravu hranu razlikuju od nezdrave, prenijeli su evropski mediji najnovije izjave nekih od visokih funkcionera Evropskog udruženja banaka (The European Bank Federation - EBF).

Brisel/Bruxelles, 21. 09.2008. - Korisnike bankarskih kredita bi trebalo finansijski «opismeniti» kako bi loše zajmove razlikovali od dobrih, podjednako lako kao što zdravu hranu razlikuju od nezdrave, prenijeli su evropski mediji najnovije izjave nekih od visokih funkcionera Evropskog udruženja banaka (The European Bank Federation - EBF).

Generalni direktor italijanskog udruženja banaka, Ðuzepe Zadra/Giuseppe Zadra je izjavio kako je bolja informiranost klijenata mogla sprijeèiti financijsku krizu u Sjedinjenim Amerièkim Državama, te da se to iskustvo u Evropskoj uniji mora imati u vidu.

Meðunarodni institut za bliskoistoène i balkanske studije (IFIMES), Ljubljana, Slovenija, redovno analizira dogaðanja na Bliskom istoku i Balkanu. Hannes Swoboda, èlan Evropskog parlamenta, èlan Odbora za vanjsku politiku EP, potpredsjednik politièke grupacije socijalista (PSE/PES) in potpredsjednik delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa državama jugoistoène Evrope, koji je ujedno i izvjestilac Evropskog parlamenta za Hrvatsku, u svom èlanku s naslovom "Evropska buduænost Balkana - važna su privredna i socijalna pitanja" obraðuje pozitivne i negativne strane politike EU prema zapadnom Balkana te upozorava na konkurentnost privreda regije i njene socijalne probleme. Njegov èlanak objavljujemo u cijelosti.

Hannes Swoboda, MEP,

Èlan Evropskog parlamenta (PSE/PES/SPÖ)

Èlan Odbora za vanjsku politiku EP

Izvjestilac EP za Hrvatsku

"EVROPSKA BUDUÆNOST BALKANA - VAŽNA SU PRIVREDNA I SOCIJALNA PITANJA"

EU uvijek je donosila veoma jasne odluke o buduænosti (zapadnog) Balkana. Donijeli su ih tako na Vijeæu na vrhu u Solunu 2003.godine kao i Parlament u svojim brojnim rezolucijama i Komisija u svojim saopštenjima. Zbog toga bi trebalo biti sve veoma  jasno i samo pitanje vremena.

Ipak mislim, da sve to nije tako jednostavno, kao što se to èini. Na jednoj strani bi možda Evropska unija mogla uèiniti više, da bi Balkanu osigurala bolje moguænosti za evropsku buduænost, na drugoj strani bi države regije morale i moraju uèiniti puno više, da se na tu buduænost pripreme. Ne želim tvrditi, da naša politika za jugoistoènu Evropu nije uspješna. Brojne krize smo uspjeli uspješno savladati i možemo biti ponosni na svoje odluke. Ipak još uvijek nemamo cjelovite strategije u pogledu privrednog i socijalnog razvoja te regije. Zbog toga smo neki izmeðu nas predlagali, da se ljubljanski proces u vezi regije odvija uporedno sa lisabonskim procesom u okviru sadašnje Evropske unije. Poveæati moramo konkurentnost privreda balkanskih država i istovremeno raspravljati o ogromnim socijalnim problemima. Bez jakog privrednog i socijalnog programa nikada neæemo pobijediti nacionalistièke tendencije i etnièke sporove, koji su se vidljivo manifestovali u balkanskim državama.

Trenutno slovensko predsjedavanje je obeæavajuæa prilika, da ta država i Evropska unija razviju cjelovitu i dugoroènu strategiju. Nijedna evropska država ne može dozvoliti, da bi èekala, zbog toga mora poveæati svoju konkurentnost za »bolja« vremena. Poboljšanja u infrastrukturi, jaèanje obrazovnih sistema i ulaganja u istraživanja i razvoj su važna ne samo za privredno razvijene države nego su od kljuènog znaèaja i za balkanske države. Niko ne bi smio gubiti vrijeme i šanse u nastojanjima za poboljšanje svog privrednog i socijalnog blagostanja. Da bi tim državama pomogli, moramo biti još otvoreniji prema njima što možemo postiæi uvoðenjem liberalnijeg viznog režima. Razmjena znanja i ljudi znaèajno doprinosi razvoju svih naših susjednih država.

Evropa može i mora pomagati, da se donesu odluke, jer je to i u našem interesu. Ipak svoj glavni zadatak moraju obaviti same države i društva. Savladati moraju svoje tradicionalne unutrašnje sporove, etnièke razlike i jasne podjele na "mi" i "oni". Osavremeniti moraju svoja veoma zastarjela politièka stajališta i sisteme. Ne želim ponavljati slavnih Clintonovih rijeèi, koje je izrekao u svojoj prvoj izbornoj kampanji: "it's the economy, stupid", ako bi ih nekoliko izmjenio, mogli bi reæi: "važni su privreda i socijalna pitanja, a ne etnièke razlike". Tu poruku treba ponavljati i uvijek ponavljati. Još uvijek ne negiram znaèaja kulturnih, etnièkih i vjerskih faktora. Èak suprotno, ne smijemo zanemariti tih pitanja, inaèe bi mogli nevidjeti postojeæe napetosti. Ipak cilj "kulturne" politike mora biti usklaðen sa razlièitom pripadnošæu i stvoriti meðusobno poštivanje. Ne smijemo zaboraviti, da nezaposlenost i siromaštvo produbljuju nacionalistièke težnje i govor mržnje, zbog toga moraju ta dva faktora biti glavni cilj naše zajednièke politike.

Uporedno s regionalnim pristupom treba nastaviti individualne pregovore za sporazume o stabilizaciji i pridruživanju te za pristup Evropskoj uniji. Pri tome mora biti jasno, da treba u cijelosti poštivati pristupne kriterije, koje obuhvataju Kopenhagenske kriterije i potpunu saradnju sa Meðunarodnim sudom u Haagu. Ukoliko države ispune te kriterije, moraju dobiti moguænost za pristupanje EU. Tako Hrvatska ima velike moguænosti za završetak svojih pregovora s EU u 2009.godini. Kao izvjestilac Evropskog parlamenta za tu državu želio bi, da Hrvatska uèini sve, da bi pregovore zakljuèila veæ krajem 2008.godine. Nažalost, kao što se to èesto dogaða prevladujuæi »nacionalni interesi«, kao što je odluka o Zaštiæenoj ekološko ribolovnoj zoni, potisnuli su znaèaj brzog procesa pregovaranja.

Važno je, da je Hrvatska spremna rješavati sva otvorena pitanja sa susjednim državama. Jednako važno je, da su susjedne države, ukljuèujuæi i Sloveniju, spremne pomagati pri rješavanju otvorenih pitanja. Arbitraža ili mediacija treæe strane najefikasnije su metode rješavanja otvorenih pitanja izmeðu susjednih država. Moramo biti svjesni, da bi ulazak Hrvatske u Evropsku uniju izmeðu 2011. i 2012.godine, kada Evropski parlament odobri pristupni ugovor i kada se u svim državama èlanicama provede nacionalni postupak ratifikacije, bio najbolji znak za cijelu balkansku regiju, jer bi to predstavljalo novu i dalju nadu, da se države, koje ispune postavljene kriterije mogu pridružiti Evropskoj uniji.

Ljubljana, 24. april/travanj 2008

Meðunarodni institut za bliskoistoène i balkanske studije (IFIMES) - Ljubljana

Direktori:Bakhtyar Aljaf i Mr.sc. Zijad Beæiroviæ

Brisedl/Bruxelles, 19.09.2008. - Zabrinutosti zbog nedostatka znanja stranih jezika, podstakla je Evropsku komisiju da pokrene kampanju promocije uèenja stranih jezika za starije i djecu.

Uprkos èinjenici da se u institucijama EU koriste 23 razlièita jezika, a širom EU se koristi još 60-tak drugih manje rasprostranjenih jezika, samo polovina graðana Evropske unije može komunicirati na drugom jeziku, što prema ocjeni Evropske komisije, predstavlja problem i za današnju globalnu ekonomiju.

Ankara, 17. 09. 2008. - Turski premijer Redžep Edrogan/Recep Tayyip Erdogan optužio je Europsku uniju da "odugovlaèi" pitanje turskog približavanja Evropskoj uniji èime demotivira njegovu zemlju, izvijestili su turski mediji.

"Što mi više pokazujemo odluènost i dokazujemo ustrajnost, to više evropska strana reagira izjavama i postupcima koji smanjuju naš entuzijazam i motiviranost", rekao je turski premijer tokom veèere koju je organizirao za strane diplomate u Turskoj.

"Ako EU smatra da smo joj teret, onda to treba reæi", naglasio je Erdogan i dodao: «Ako je to sluèaj, onda niste trebali pokrenuti inicijativu otvaranja vrata i za našu zemlju».

Turska, koja je pregovore zapoèela u oktobru 2005. zajedno sa Hrvatskom ukupno je dosad otvorila 8 poglavlja, a osam ih je zamrznuto od decembra 2006. godine zbog odbijanja Ankare da normalizira odnose s Kiprom/Cipar. (AFP)

Brisel/Bruxelles,17.09.2008. - Luksemburški premijer Žan-Klod Junker/Jean-Claude Juncker izjavio je u Briselu da nije realno oèekivati da Lisabonski reformski ugovor stupi na snagu prije sljedeæih izbora za Evropski parlament sredinom juna sljedeæe godine, te da je vjerovatnije da æe se to dogoditi poèetkom 2010.

"Ne vjerujem da æemo imati Ugovor u junu, prije evropskih parlamentarnih izbora. Rekao bih da æe to prije biti poèetkom 2010. godine", izjavio je Junker.

Brisel/Bruxelles, 17.09.2008.- Ova godina je bila «dobra godina za Bosnu i Hercegovinu jer je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju oznaèilo novu, najznaèajniju kvalitetnu promjenu u odnosima izmeðu Evropske unije i BiH», izjavio je visoki predstavnik EU za zajednièku vanjsku i sigurnosnu politiku, Havijer/Javier Solana.

On se danas u sjedištu EU sastao s predsjedavajuæim Vijeæa ministara BiH Nikolom Špiriæem i visokim predstavnikom meðunarodne zajednice i specijalnim predstavnikom EU u BiH Miroslavom Lajèakom.

Berlin,11.09.2008.- Visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajèak izjavio je danas u Berlinu da EU mora biti spremna da preuzme voðstvo u BiH nakon tranzicije OHR-a u kancelariju specijalnog predstavnika EU, jer æe samo tako doprinijeti unapreðenju života graðana koji traže normalan, evropski naèin života.

Lajèak je u razgovoru sa njemaèkim vicekancelarom i ministrom vanjskih poslova Frank-Valterom Štainmajerom/Frank-Walterom Steinmajerom ocijenio da je u BiH još prisutna dominantna nacionalistièka retorika uprkos tome što su naèinjeni znaèajni pomaci u politici u toku proteklih šest mjeseci, saopšteno je iz OHR-a.

Visoki predstavnik u BiH upoznao je Štajnmajera sa pomacima koje je BiH ostvarila u implementaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU i napretku kada je rijeè o realizaciji ciljeva koje je postavio Savjet za implementaciju mira za tranziciju OHR-a.

Lajèak je rekao da su na papiru ostala nerealizovana dva od pet ciljeva koje je utvrdio Savjet za implementaciju mira. «Preostalo je da se pronaðe provodivo rješenje za pitanje državne imovine u BiH i osigura puna integracija distrikta Brèko u ustavnu strukturu BiH», rekao je Lajèak.