S mjesec dana zakašnjenja, nova Evropska komisija s prvom ženom na svom čelu od osnivanja Evropske unije, u srijedu tačno u podne isposlovala je ubjedljivu većinu glasova evropskih parlamentaraca. Od 707 poslanika 461. ih je glasalo za, 157 protiv, a 89 je bilo suzdržano.

Takav ishod glasanja za "ambicioznu, proevropski motiviranu i hrabru Komisiju“, kako su je opisali nova predsjednica Ursula von der Leyen (Njemačka) i većina evropskih zastupnika, mogao se naslutiti već nakon prvih uvodnih rečenica kojima je započelo uobičajeno predstavljanje Kolegija od 27 odabranih povjerenika u kojem će, zbog britanskog 'hoću-neću' u vezi s Brexitom, jedna stolica ostati upražnjena sve do konačne odluke o odlasku ili sve šire priželjkivanog ostanka Ujedinjenog Kraljevstva u Uniji.

Vijeće Evropske unije za opće poslove (GAC), koje čine ministri vanjskih i evropskih poslova ili njihovi opunomoćnici, obavilo je ove sedmice očekivanu raspravu o procesu stabilizacije i pridruživanja te posljedicama oktobarske odluke evropskih lidera o ponovnom odgađanju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Izraženo je "razumijevanje za potrebom preispitivanja efikasnosti dosadašnje metodologije pregovora o pristupanju Evropskoj uniji", a podržana je i ideja o "efikasnijem ažuriranju procesa reformi u zemljama kandidatkinjama za članstvo u Uniji".

Ako je kraj pregovora i članstvo u Evropskoj uniji za Hrvatsku prije šest i po godina bila "matura", polugodišnje predsjedavanje Vijećem EU-a u prvih šest mjeseci naredne godine zasigurno bi mogao biti "diplomski rad". Takva su bila prva iskustva svake od novih članica EU-a kojima je uhodani sistem rotacije na čelu Vijeća EU-a dodjeljivao ulogu "poštenog i neutralanog posrednika u upravljanju evropskim poslovima".

Prva među zemljama bivšeg socijalističkog bloka takvo iskustvo je imala Slovenija, čije je uspješno predsjedništvo trajalo od 1. januara do 1. jula 2008. godine. U prvih šest mjeseci ove godine predsjedavajuća EU-a je bila Rumunija, a "štafetnu palicu" će 1. januara od iskusne Finske preuzeti Hrvatska.

Da bi se uspješno uhvatila ukoštac s ovim izazovom, hrvatska Vlada i Evropska komisija su zajednički formatirali teorijsku i praktičnu obuku za oko 800 hrvatskih dužnosnika, službenika i drugog osoblja, a uvježbavanje realnih situacija će trajati sve do kraja ove godine.

Prenagljene ambicije francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u čeznutljivom pohodu ka poziciji prvog među liderima Evrope, dovele su ga do samodiskvalifikacije unutar same Evropske unije. U takvu se nevolju zaglibio očekivano, a na dno je pao ovih dana ostajući usamljen u opstrukciji jedne od najsvetijih evropskih politika - politike proširenja.

Iako je na predsjedničkim izborima u maju 2017. godine biračima obećao “više Evrope sa više sigurnosti”, a u posljednje vrijeme i signalizirao da je protiv pregovora s novim budućim članicama prije unutarnjih reformi EU, niko nije pretpostavljao da se pod “više Evrope” podrazumijevala i apstinencija od pristupnih pregovora s potencijalnim članicama koje su ispunile sve tehničke uslove postavljene iz Brisela.

Dodatnu ljutnju Evropske komisije, Vijeća i većine šefova država ili vlada izazvala je sumnja u Macronove dobre namjere prema suštinskom doprinosu samopoštovanju i unutarevropskom i međunarodnom kredibilitetu same Unije, imajući u vidu da su odlaganjem odluke o početku pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, sve najvažnije institucije EU pogazile vlastite zaključke, obećanja i odluke, uključujući i Evropsko vijeće u kojem je francuski predsjednik vrlo aktivni sudionik.

Brak iz računa je zajednica u kojoj nikada ni jedna strana ne može računati jedna na drugu, stara je narodna izreka koja bi se u punoj smislenosti mogla primijeniti i u slučaju Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva (Engleska, Vels, Škotska i Sjeverna Irska).

Nakon više od 38 godina klimavih odnosa, stalnih prijepora i nespremnosti s obje strane da se sličnosti cijene, a razlike poštuju, brak iz računa između EU i Britanije kao i većina drugih, u poznim godinama je zapao u krizu i stigao do konačnog raspada. 

Ono gdje su do sada 'fulali' novoimenovana predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen (Njemačka) i bivši povjerenik za proširenje i politiku susjedstva Johannes Hahn (Austrija), neočekivano je ispravio budući šef evropske diplomatije, španski Katalonac Josep Borrell.

Prvo izlaganje pred Evropskim parlamentom u ponedjeljak počeo je Zapadnim Balkanom čime je, zbog obilja drugih globalnih izazova i evropskih prioriteta u narednih pet godina, iznenadio i najvatrenije zagovornike proširenja.

Tokom trosatnog saslušanja pred „nabrijanim“ evropskim parlamentarcima prema odlazećem evropskom povjereniku za proširenje i politiku susjedstva, Johannesu Hahnu (Austrija), niti jednom riječju nisu spomenuti njegovi mršavi rezultati u proteklih pet godina.

Niko se nije sjetio propasti srpsko-albanskih pregovora, zamrznute perspektive proširenja Evropske unije na Zapadni Balkan, obećanog početka pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovinu, ili neriješenog statusa Ukrajine.

Od ovog ponedjeljka, 30. semptebra, do narednog utorka, 8. oktobra, "sito i rešeto" Evropskog parlamenta će raditi punom parom. Na plenarnom zasjedanju u Strazbourgu na redu je završno saslušanje 24 od ukupno 26 predloženih povjerenika buduće Evropske komisije. Dvadesetsedmi član budućeg saziva najviše zakonodavne i izvršne vlasti u Evropskoj uniji je u julu izabrana predsjednica EK-a Ursula von der Leyen, zbog čega Njemačka, iako najveća i najmnogoljudnija članica Unije, nema privilegiju delegirati i povjerenika.

Odbor za pravna pitanja EP-a krajem prošle sedmice suspendirao je postupak saslušanja za rumunsku predstavnicu Rovanu Plumb i Mađara Laszla Trocsanyia, nakon što na eliminatornoj provjeri pred resornim parlamentarnim odborima nisu dobili prolaznu ocjenu zbog utvrđenog sukoba interesa. Plumb je planirana za povjerenicu transporta. Trenutno je članica EP-a i potpredsjednica Kluba zastupnika socijalista i demokrata. Bivša je nacionalna ministrica za okoliš i klimatske promjene, ministrica rada, ministrica evropskih fondova, ministrica obrazovanja i ministrica prometa. Previše funkcija da bi ostala neukaljanih ruku. Trocsanyi je predložen za poslove proširenja i susjedstva. Ali, previše je blizak vladajućem Fideszu, kršćansko-konzervativnoj stranci mađarskog premijera Viktora Orbana, koju, zbog ekstremnog konzervativizma njenog predsjednika, preziru čak i u evropskom klubu narodnih partija.

Uspoređujući stvarnost u Mostaru i Banjoj Luci s izjavama dvojice gradonačelnika, Ljube Bešlića i Igora Radojičića, nemoguće je ne pomisliti da laže stvarnost ili gradonačelnici.

Link: (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/evropska-prijestolnica-kulture-kosmicka-pravda-za-mostar-i-banju-luku)

"Kulturni šok“ se nije dogodio. Mostar i Banja Luka su vraćeni na popravni zbog blef-kandidature, a za Evropsku prijestolnicu kulture 2024. iz zemalja EFTA/EEA, zemalja kandidata ili potencijalnih kandidata, očekivano je izabran norveški grad Bodo.

Tako su odlučili briselski selektori iz Evropske komisije, Evropskog parlamenta, Vijeća Evropske unije i Evropskog odbora regija. Uprkos neskrivenoj empatiji prema Bosni i Hercegovini i sažaljenju prema građanima, ni u jednom od ova dva grada nepojmljivih apsurda nisu mogli prepoznati realan civilizacijski, društveni, zakonodavni, ekonomski, politički i kulturološki okvir čak ni za dostojan svakodnevni život, a kamoli za realizaciju najvećeg kulturnog projekta na tlu Evrope od 1985. godine, kada je uspostavljen. 

Nova čelična dama Evrope, donedavna njemačka ministrica odbrane i prva žena na čelu Evropske komisije od postanka EU, Ursula von der Leyen, predstavila je svoj očekivani 27-člani kabinet. U skladu s odlukom britanske Vlade od 23. avgusta po kojoj izlazak iz EU nema alternativu, Ujedinjeno Kraljevstvo nije imenovalo 28. kandidata za Kolegij povjerenika 2019.-2024.

Ne „zarezujući“ moguće nezgodacije kroz koje bi pred resornim odborima i Evropskim parlamentom narednih dana mogli prolaziti njeni potpredsjednici, članovi Komisije i kabinet kao cjelina, ona je svoj „atomski tim“ već okarakterizirala kao „Komisiju geopolitičke uravnoteženosti“ i „čuvarom multilateralizma“. Po ovom posljednjem bi mogla biti u pravu, dok bi se o „atomskom gorivu“ njenih saradnika itekako moglo i trebalo raspravljati.